Protiv vlage i plijesni treba poduzeti odlučne korake, jer mahanje čarobnim štapićem ipak neće pomoći.

Sve zavisi o konkretnom problemu, ali za svaki problem postoji i riješenje. Jedan je pristup ukoliko vlaga probija stare podrumske zidove, drugi ukoliko su zidovi vlažni zbog nedovoljne toplinske izolacije i slave ventilacije prostora, treći ukoliko se radi o ravnom krovu koji prokišnjava i treba mu sanacija. I sami stanari su izvor vlage. Znate li da zrak u stanu može da primi do pet litara vode dnevno koja se stvara samo od samih stanara?

Vlaga u kući
Živjeti u umjerenoj klimi i imati četiri godišnja doba sa različitim vremenskim uslovima je dolično. Ali, baš takvi uslovi s kišom, snijegom, suncem i promijenjivim temperaturama zahtijevaju od zgrada u kojima živimo održavanje idealne vlage i temperature. Postoje dva glavna uzroka vlažnih zidova. Treba razlikovati vlagu koja je nastala zbog procurivanja i vlagu koja je nastala zbog kondenzacije.

Vlaga zbog procurivanja posljedica je loše hidroizolacije, a odaju je uglavnom žute i smeđe mrlje. Vlafa od kondenziranja posljedica je nedovoljne toplinske izolacije i loše ventilacije cijelog prostora, ukoliko zidovi nisu primjereno izvedeni, ako ne dišu, bit će mnogo vlade i kondenzata u ćoškovima, a to plijesan posebno voli.

Vlagu u vašem domu bi trebalo mjeriti, zbog kontrole količine energije koju troši sama ventilacije. Potrošnja energije u kući će biti manja uz korištenje uređaja koji su namjenjeni za mjerenje vlage.

Prozori su još jedno kritično mjesto

„Krivci“ za povećanu akumulaciju vlage u stanu su također i vaši prozori. Važno je da se redovno provjetravaju prostorije.

Nastavak teksta možete pročitati na linku OVDJE.

Preporučeno