– Kada je neko bolestan, uvijek se pita, koja mu je temperatura i na to se uvijek obraća prvo pažnja. Međutim, u posljednjih par goddina stručnjaci i doktori se nikako ne mogu složiti, koja je to idealna temperatura za jednu osobu. Mi danas govorimo o tome, koja je temperatura idealna za jednu osobu.
Kroz opsežan i ambiciozan istraživački projekt, Wunderlich je prikupio obilje podataka, precizno mjereći i bilježeći informacije od nevjerojatnih 25.000 pojedinaca, što je rezultiralo u kolosalnih milijun podataka. Nalazi ove studije otkrili su široki spektar normalnih tjelesnih temperatura, u rasponu od 36,22 do 37,5 stupnjeva. Kulminacija svih ovih mjerenja dala je prosječnu temperaturu od 37 stupnjeva, dok je Wunderlich također identificirao temperaturni prag od 38 stupnjeva. Međutim, nedavna analiza podataka o tjelesnoj temperaturi iz značajne veličine uzorka od preko 126.000 pojedinaca u razdoblju od 2008. do 2017. pobudila je skepticizam u pogledu ovog davno utvrđenog standarda.
Nedavna studija od velikog značaja otkrila je značajno odstupanje od prethodno prihvaćene norme: prosječna tjelesna temperatura pojedinaca sada iznosi 36,6 stupnjeva. Ova oštra suprotnost postavlja ključno pitanje: može li ta razlika potencijalno utjecati na preciznu dijagnozu i liječenje infekcija? Istraživački tim pripisuje ovu razliku kontrastnim tehnikama mjerenja koje je dr. Wunderlich koristio u prošlosti i suvremenim metodama koje se koriste u modernoj medicini. Dr. Wunderlich, poznat po oslanjanju na termometre ispod pazuha na temelju duljine stopala, možda je dobio različite rezultate u usporedbi s naprednim pristupima koji se trenutno koriste za mjerenje tjelesne temperature. Brojni čimbenici mogu utjecati na očitavanje tjelesne temperature, uključujući specifično izmjereno područje tijela, doba dana, okolinu i nedavnu konzumaciju hrane ili pića.
- Dodatno, na točnost očitanja temperature može utjecati kalibracija korištenog termometra. Ovi različiti čimbenici pridonose uočenim varijacijama u očitanjima temperature, što je fenomen široko priznat u znanstvenoj zajednici. Suprotno uvriježenom mišljenju, postoje stručnjaci koji iznose zadivljujuću ideju: da je prosječna temperatura ljudskog tijela doživjela pad u prošlom stoljeću. Ova uvjerljiva hipoteza pronalazi potporu u sveobuhvatnoj studiji o tjelesnoj temperaturi, koja ukazuje na to da su poboljšanja u zdravstvenoj skrbi i općem blagostanju značajno pridonijela ovoj uočenoj promjeni.
Vjeruje se da su napredak u liječenju infekcija, njezi zuba i dostupnosti lijekova poput statina i nesteroidnih protuupalnih lijekova odgovorni za pad prosječne tjelesne temperature. Ti su čimbenici vjerojatno igrali ulogu u smanjenju niske temperature. Kao rezultat toga, znanstvenici su došli do konsenzusa da bi dugogodišnji standard od 37 stupnjeva Celzijusa trebalo preispitati kao mjerilo za temperaturu ljudskog tijela. Prema dr. Charlesu Brantlyju, važno je prepoznati da temperatura može varirati od osobe do osobe, pri čemu određene osobe stalno imaju višu tjelesnu temperaturu od drugih. Ovo nije nužno negativna pojava, budući da je normalni raspon za većinu ljudi između 36,1°C i 37,2°C.
Od 1871. godine opće je prihvaćeno da je prosječna temperatura ljudskog tijela 37°C, zahvaljujući istraživanju njemačkog liječnika Carla Wunderlicha. Međutim, nedavne studije su otkrile da se normalna tjelesna temperatura zapravo može razlikovati među pojedincima i da na nju utječu različiti čimbenici kao što su spol, dob i doba dana. Prema Insideru, “Nije neuobičajeno da različiti članovi obitelji imaju malo različite tjelesne temperature, i to je savršeno normalno.” Dr. Charles Brantly dalje objašnjava da je tipičan raspon za većinu pojedinaca između 36,1°C i 37,2°C.
Prema liječniku, postoji razlika u tipičnom temperaturnom rasponu za djecu i starije osobe. Djeca u prosjeku imaju nešto višu tjelesnu temperaturu u usporedbi s odraslima, dok osobe starije od 65 godina obično imaju nešto nižu tjelesnu temperaturu. Ta se razlika općenito pripisuje bržem metabolizmu uočenom kod mlađih osoba. Liječnik također napominje da čimbenici poput tjelovježbe, hidratacije i odabira odjeće mogu utjecati na dnevnu temperaturu.
- Iako muškarci i žene imaju sličnu tjelesnu temperaturu, žene obično imaju nižu temperaturu kože kao rezultat većeg udjela tjelesne masti. Osim toga, žene mogu doživjeti varijacije u temperaturi tijekom svog menstrualnog ciklusa, prema Brantlyju.
Prema dr. Chawaponu Kidhirunkulu, raspored dana također može igrati ulogu u temperaturnim fluktuacijama. Temperatura je obično niža noću i doseže svoj vrhunac u pet sati poslijepodne. Osim toga, hrana koju konzumiramo može utjecati na našu tjelesnu temperaturu, što često rezultira blagim povećanjem nakon obroka.
