Najduži psihološki eksperiment u istoriji trajao je nevjerovatnih 75 godina, a zaključen je tek 2013. godine. Njegov cilj bio je da pronađe odgovor na jedno od najvažnijih pitanja koje čovječanstvo sebi postavlja od pamtivijeka šta je istinska sreća i šta zapravo čini život ispunjenim.
Sve je započelo davne 1938. godine, kada su istraživači odlučili da na primjeru mlade generacije prate kako se kroz decenije oblikuju životne vrijednosti i kakav uticaj imaju na osjećaj zadovoljstva i smisla. Odabrali su 724 mladića i podijelili ih u dvije grupe koje su predstavljale suprotstavljene društvene slojeve: s jedne strane bili su bogati i privilegovani studenti Harvarda, dok su s druge strane bili momci iz siromašnih bostonških predgrađa, koji su poticali iz radničkih porodica i suočavali se sa svakodnevnim izazovima preživljavanja.
- Na početku istraživanja, svi učesnici su intervjuisani i upitani da navedu svoje životne ciljeve i vrijednosti. Većina odgovora vrtjela se oko istih tema – vjerovali su da će ih bogatstvo, slava i velika dostignuća učiniti sretnima i zadovoljnima. U njihovim očima, smisao života bio je povezan sa statusom i uspjehom. Međutim, to je bila samo pretpostavka koju su naučnici željeli staviti na probu.
Kako su godine prolazile, istraživači su svake dvije godine slali učesnicima upitnike sa detaljnim pitanjima o njihovim navikama, prioritetima, zdravlju, odnosima i općem osjećaju zadovoljstva. Ovaj kontinuitet praćenja bio je ključan jer je omogućio da se posmatra kako se stavovi i vrijednosti mijenjaju kroz čitav životni vijek.
Sudbine tih muškaraca bile su vrlo različite. Neki su ostvarili impresivne karijere i popeli se na sam vrh društvene ljestvice – jedan od njih je čak postao predsjednik Sjedinjenih Država. Drugi su, naprotiv, završili u teškim životnim okolnostima, boreći se s alkoholizmom, drogama ili siromaštvom. Naučnici su bilježili sve – uspjehe i padove, zdravlje i bolesti, sreću i nesreću – kako bi pronašli zajednički obrazac.
I konačno, nakon tri četvrtine vijeka, 2013. godine, istraživači su sabrali rezultate i pokušali da izvuku zaključak. Njihovo pitanje je bilo jednostavno, ali duboko: šta čovjeka zaista čini sretnim?
Odgovor ih je iznenadio svojom jasnoćom. Nije se radilo o novcu, moći ili statusu, kako su mnogi učesnici vjerovali u mladosti. Ključna tajna sreće bile su – odnose. Ljubav, prijateljstvo, povezanost s porodicom, bliskost s kolegama i istomišljenicima – sve to se pokazalo daleko važnijim od bilo kakvog materijalnog bogatstva.
- Vođa studije, Robert Aldinger, objasnio je da veze nikada nisu jednostavne niti zagarantovane. One su često komplikovane, neuredne i zahtijevaju stalni trud. Istakao je da kvalitetni odnosi podrazumijevaju posvećenost, strpljenje i spremnost da se ulaže u druge, čak i kada to nije lako. „To nije glamurozno, nema sjaja i nema kraja – to je posao koji traje čitav život“, rekao je Aldinger.
Ono što su istraživači primijetili jeste da su upravo ljudi koji su imali stabilne i bliske odnose duže ostali zdravi, sretniji i zadovoljniji. Oni koji su bili usamljeni, bez obzira na bogatstvo ili položaj, češće su patili od depresije, fizičkih bolesti i ranije umirali.
Studija je jasno pokazala da se sreća ne može kupiti niti izmjeriti materijalnim mjerilima. Novac i uspjeh mogu donijeti privremeno zadovoljstvo, ali dugoročno ono što određuje kvalitet života jesu ljudi oko nas i osjećaj povezanosti koji imamo s njima. Toplina porodičnih odnosa, podrška prijatelja, razumijevanje i prihvatanje – to su temelji koji stvaraju trajnu sreću.
Zanimljivo je i to da se kroz decenije stavovi učesnika mijenjaju. Mladići koji su nekada mislili da će biti srećni samo ako steknu slavu ili bogatstvo, kasnije su priznavali da su upravo ljubav i bliskost ono što im je donijelo istinski osjećaj ispunjenosti. Mnogi su žalili što u mladosti nisu ulagali više u odnose s porodicom i prijateljima.
- Kada se osvrnemo na ovaj eksperiment, njegova poruka je jasna i univerzalna: sreća nije u spoljašnjem uspjehu, već u unutrašnjoj povezanosti s ljudima koje volimo i koji vole nas. Uprkos razlikama u statusu, obrazovanju i bogatstvu, svi ljudi dijele istu potrebu – da budu voljeni, prihvaćeni i da imaju s kim dijeliti svoj život.
Dakle, odgovor na pitanje koje je mučilo generacije i generacije – šta čovjeka čini istinski sretnim – jednostavan je, iako nije uvijek lako dostižan: odnosi su srce sreće. I kao što su naučnici naglasili, oni zahtijevaju trud, vrijeme i stalnu pažnju, ali upravo u njima leži smisao i snaga života.
