Tuširanje s godinama traži više opreza: kada je bolje sačekati i kako smanjiti rizik od pada
Tuširanje je za većinu ljudi jednostavan dio svakodnevne higijene, ali kod starijih osoba i ljudi koji imaju problema sa krvnim pritiskom, ravnotežom, cirkulacijom ili čestim vrtoglavicama ova rutina može zahtijevati nešto više pažnje. Vrijeme odlaska pod tuš, temperatura vode, stanje organizma nakon buđenja ili obroka, kao i sigurnost samog kupatila mogu imati značajan uticaj na to hoće li ova svakodnevna aktivnost proteći bez neprijatnosti i rizika od pada.
Mnogi ljudi godinama imaju gotovo isti ritual: ustanu, odmah odlaze u kupatilo i započinju dan tuširanjem ili se kupaju čim završe večeru i dnevne obaveze. Takva navika sama po sebi ne mora predstavljati problem, ali s godinama tijelo može drugačije reagovati na naglo ustajanje, toplinu, promjenu položaja i duže stajanje na mokroj površini. Upravo zato sigurnost tokom kupanja više ne zavisi samo od toga koliko je neko pažljiv, već i od opšteg zdravstvenog stanja.
Poseban oprez koristan je osobama koje već imaju epizode slabosti, problema sa stabilnošću ili osjećaj da im se zavrti kada naglo ustanu. Isto se odnosi na ljude koji koriste terapiju koja može uticati na krvni pritisak ili ravnotežu. Stručne preporuke o prevenciji padova zato naglašavaju da se sigurnost procjenjuje individualno, uzimajući u obzir godine, pokretljivost, lijekove i izgled prostora u kojem se osoba kupa.
Odmah nakon buđenja tijelu ponekad treba vrijeme da se stabilizuje
Jedan od trenutaka kada je korisno obratiti pažnju na vlastito stanje jeste period neposredno nakon ustajanja iz kreveta. Organizam tada prelazi iz mirovanja u aktivnost, a kod pojedinih ljudi promjena položaja iz ležećeg u uspravan može biti praćena vrtoglavicom, slabošću ili kratkotrajnim osjećajem nestabilnosti. Takve reakcije mogu biti izraženije kod starijih osoba i onih koji već imaju problema sa krvnim pritiskom.
POZADINA DOGAĐAJA
Promjene krvnog pritiska nakon ustajanja, koje se mogu javiti kod određenih osoba, ponekad dovode do vrtoglavice i osjećaja nesigurnosti. Zbog toga se kod osjetljivijih ljudi preporučuje postepeno ustajanje i nekoliko trenutaka prilagođavanja prije ulaska pod tuš.
To ne znači da svi ljudi moraju odustati od jutarnjeg tuširanja. Preporuka da se nakon buđenja sačeka određeno vrijeme prvenstveno se odnosi na osobe koje znaju da imaju problema sa ravnotežom, naglim padom ili promjenama pritiska i osjećajem slabosti nakon ustajanja. Za neke će biti dovoljno nekoliko minuta, dok će drugima više odgovarati nekoliko desetina minuta dok se potpuno ne razbude i ne osjete stabilno.
Važno je i procijeniti kako se osoba osjeća tog konkretnog jutra. Ako postoji izražena pospanost, slabost ili vrtoglavica, sigurnije je ne žuriti sa odlaskom u kupatilo. Nekoliko minuta odmora i postepenog pokretanja može biti jednostavna mjera kojom se smanjuje vjerovatnoća gubitka ravnoteže na mokrim pločicama.
Oprez je koristan i nakon obilnijeg obroka
Vrijeme neposredno nakon jela još je jedna situacija u kojoj bi pojedine osobe trebale obratiti pažnju na reakcije svog organizma. Nakon obilnijeg obroka neki ljudi osjećaju pospanost, težinu, slabost ili manju stabilnost. Ako se takav osjećaj pojavi, odlazak pod tuš odmah nakon jela može biti manje prijatan, posebno kod starijih osoba ili onih koje već imaju zdravstvene poteškoće.
Zbog toga se može napraviti pauza između obroka i kupanja, naročito ako osoba zna da nakon jela postaje omamljena ili joj se javlja nelagoda. Ne postoji jedinstveno pravilo koje bi svima odredilo tačan broj minuta čekanja. Reakcije nakon obroka razlikuju se od osobe do osobe, pa je korisnije osluškivati vlastito tijelo nego slijepo pratiti univerzalni raspored.
VAŽAN TRENUTAK
Ako se nakon jela redovno pojavljuju izrazita slabost, vrtoglavica ili osjećaj nesigurnosti, takve simptome ne bi trebalo pripisivati samo umoru. U tim okolnostima korisno je razgovarati sa ljekarom kako bi se utvrdilo postoji li zdravstveni razlog za takve tegobe.
Slično važi i za tuširanje u bilo koje drugo doba dana. Ako se osoba osjeća iscrpljeno, izrazito pospano ili joj se već vrti u glavi, kupanje nije aktivnost koju bi trebalo obaviti na brzinu samo zato što je dio ustaljene rutine. Kod starijih ljudi posljedice pada mogu biti ozbiljnije, pa je procjena vlastite stabilnosti prije ulaska u tuš važna koliko i sama higijena.
Kupatilo se može prilagoditi uz nekoliko jednostavnih promjena
Vrijeme tuširanja samo je jedan dio priče. Čak i osoba koja nema izražene zdravstvene probleme može izgubiti ravnotežu na mokrim i klizavim pločicama, naročito ako nema za šta sigurno da se uhvati. Zbog toga uređenje kupatila ima važnu ulogu u prevenciji padova i očuvanju samostalnosti.
Protuklizna podloga može smanjiti mogućnost proklizavanja, dok pravilno postavljen i stabilan rukohvat pruža oslonac tokom ulaska i izlaska iz prostora za tuširanje. Za osobe koje imaju slabiju pokretljivost, brzo se zamaraju ili se boje da bi mogle izgubiti ravnotežu, korisna može biti i stolica namijenjena tuširanju. Takva pomagala ne služe samo osobama koje imaju ozbiljna ograničenja u kretanju, već mogu biti praktičan način da se svakodnevna higijena učini sigurnijom.
Prilagođavanje prostora jedan je od važnih principa prevencije padova u domu. Cilj nije ograničiti stariju osobu niti joj oduzeti samostalnost, već stvoriti uslove u kojima će obične aktivnosti moći obavljati sa što manjim rizikom. Kupatilo je posebno važno jer spoj vode, glatkih površina i potrebe za promjenom položaja tijela može povećati mogućnost nezgode.
ŠIRA SLIKA
Prevencija padova ne zasniva se na jednoj mjeri. Najviše koristi obično donosi kombinacija prilagođenog prostora, odgovarajućeg vremena za tuširanje, pažljivog ustajanja i uvažavanja zdravstvenog stanja osobe.
Temperatura vode i individualno zdravlje također imaju značaj
Vrlo topla voda mnogima djeluje prijatno i opuštajuće, ali kod određenih osoba može doprinijeti širenju krvnih sudova i pojavi osjećaja slabosti. Zato se kod ljudi koji su skloni vrtoglavicama ili imaju osjetljiv kardiovaskularni sistem preporučuje umjerenija temperatura vode. Posebno je korisno izbjegavati velike i nagle temperaturne razlike.
Nagao izlazak iz veoma toplog tuša u izrazito hladan prostor može biti neprijatan za organizam, naročito kod osjetljivijih osoba. Umjesto temperaturnih ekstrema, sigurniji pristup podrazumijeva umjereno toplu vodu i postepen prelazak između različitih uslova. Na taj način se smanjuje dodatno opterećenje za osobu koja možda već ima problema sa cirkulacijom ili stabilnošću.
Ne postoji, međutim, jedno najbolje doba dana za tuširanje koje odgovara svima. Neko se može osjećati potpuno stabilno i odmorno ujutro, dok će drugoj osobi više odgovarati poslijepodne ili večer. Najvažniji kriterij treba biti trenutak u kojem se osoba osjeća dovoljno budno, sigurno na nogama i bez simptoma poput slabosti ili vrtoglavice.
Kod ljudi koji imaju hronične bolesti, često gube ravnotežu ili koriste terapiju koja utiče na krvni pritisak, preporuke ljekara imaju prednost pred opštim savjetima. Ono što je bez problema odgovaralo jednoj osobi ne mora biti jednako sigurno za drugu, čak ni ako su približno iste dobi. Upravo zato individualni pristup ostaje najvažniji dio planiranja sigurne rutine.
Tuširanje ne bi trebalo postati izvor straha niti razlog da se osoba odrekne samostalnosti. Umjerenija temperatura vode, nekoliko minuta odmora nakon ustajanja, izbjegavanje kupanja u trenutku izražene slabosti i dobro osigurane površine u kupatilu mogu ovu svakodnevnu naviku učiniti znatno ugodnijom i sigurnijom.
Ako se tokom ili prije kupanja često pojavljuju vrtoglavica, nesvjestica, izražena slabost ili problemi sa održavanjem ravnoteže, potrebno je potražiti savjet zdravstvenog radnika kako bi se utvrdio mogući uzrok i odredile odgovarajuće mjere zaštite. Ove informacije imaju opštu informativnu svrhu i ne mogu zamijeniti medicinski pregled niti individualni savjet ljekara.
