Novi talas osvježenja stiže u Srbiju već sredinom avgusta, ali meteorolog Nedeljko Todorović upozorava da to ne znači i kraj ljetne vrućine. Prema njegovoj prognozi, temperature će kratko padati, a zatim se ponovo vraćati na nivoe koji su i dalje iznad prosjeka, dok će suša, niski vodostaji i opasnost od požara ostati glavni problem do kraja mjeseca.
Srbija ulazi u period u kojem se više ne očekuju najekstremnije vrijednosti od 38, 39 ili 40 stepeni, ali ni dugotrajan predah od toplote. U narednim danima smjenjivaće se kraći prodori svježijeg zraka i novi porasti temperature, što će vrijeme učiniti promjenjivijim, ali ne i stabilno hladnijim.
Todorović je za Kurir televiziju govorio o razvoju situacije do kraja avgusta i naglasio da se pravi sezonski zaokret još ne vidi. Kiše će biti, ali zasad ne u količinama koje bi mogle ozbiljnije popraviti stanje tla, napuniti iscrpljene rezerve vlage ili podići vodostaje velikih rijeka.
Prema njegovom tumačenju, riječ je o postepenom slabljenju najtoplijeg dijela ljeta, a ne o naglom prijelazu u jesen. Zato će i dalje biti dana kada će termometar ponovo preći 30 stepeni, ali između njih sve češće stizati kratka i lokalna osvježenja.
Vrućina slabi, ali ne nestaje
Meteorolog je objasnio da ljetna toplota u osnovi ostaje prisutna, samo što više nema naznaka da bi se ponovio udar vrućine kakav je obilježio dio avgusta. Svako novo osvježenje trebalo bi da obori temperaturu za približno tri do pet stepeni, što je dovoljno da se osjeti razlika, ali ne i da se govorilo o dugotrajnom zahlađenju.
Kako se topliji i svježiji dani budu smjenjivali, slika vremena će postajati razuđenija. U praksi to znači da će jedan ili dva dana donositi osjetno blažu temperaturu, a zatim će uslijediti novi porast, često dovoljno snažan da podsjeti da ljeto još nije završilo.
U tom okviru najtopliji periodi tokom narednih dana i dalje mogu ići do oko 35 stepeni. Ipak, prema Todorovićevim riječima, to više neće biti onaj ekstremni nivo vreline koji je ranije dosezao gotovo nesnosne vrijednosti.
Prema prognozi, glavnina padavina trebalo bi da padne tokom noći i jutra, a upravo tada bi se osjetio i najjasniji pad temperature. Osvježenje 18. i 19. avgusta, kako je najavljeno, moglo bi spustiti dnevne maksimume ispod 30 stepeni, ali samo privremeno.
Već oko 19. avgusta slijedi stabilizacija i manji porast temperature, pa se vremenska slika ponovo vraća u obrazac u kojem nijedna promjena ne traje dugo. Za stanovnike toplih urbanih područja to znači kratkotrajno olakšanje, a ne preokret sezone.
Preobraženje kao narodno mjerilo, ne meteorološko pravilo
U razgovoru je pomenuto i tradicionalno vjerovanje da se na Preobraženje, 19. avgusta, vrijeme mijenja i noći postaju hladnije. Todorović je rekao da to nije doslovno meteorološko pravilo, ali da u narodnom zapažanju postoji određena logika, jer upravo u tom periodu često stižu prve ozbiljnije naznake popuštanja ljetne vrućine.
Ove godine osvježenje oko 18. i 19. avgusta uklapa se u taj okvir, ali prema njegovom tumačenju još uvijek ne predstavlja stvarni kraj ljeta. Ozbiljnije slabljenje vrućine vjerovatnije je tek u posljednjim danima avgusta, kada bi se osjetio dugotrajniji prelaz ka blažim temperaturama.
Taj kontinuitet suše objašnjava i zašto kratke kiše ne mogu promijeniti širu sliku. Čak i kada neki kraj dobije solidan pljusak, nekoliko kilometara dalje može pasti vrlo malo ili gotovo ništa, pa se efekat padavina zadržava samo na uskim područjima.
Zbog toga ni tlo ni rijeke neće brzo osjetiti oporavak. Za Savu i Dunav potreban je širi i duži period obilnijih padavina, i to ne samo u Srbiji nego i u njihovim izvorišnim područjima i slivovima kroz više država.
Upravo tu leži razlog zbog kojeg se svako kratko osvježenje mora posmatrati oprezno. Ono može ublažiti osjećaj sparine, olakšati disanje i donijeti predah ljudima i biljkama, ali ne mijenja činjenicu da je deficit vlage i dalje dubok.
Suša pogađa poljoprivredu, a požari ostaju realna prijetnja
Najveća posljedica dugog sušnog perioda već se vidi na poljoprivredi. Prema informacijama na koje se meteorolog pozvao, stanje pojedinih kultura, posebno kukuruza i soje, postalo je kritično. Kiša koja stiže može kratkotrajno osvježiti površinski sloj zemlje, ali vjerovatno neće biti dovoljna za ozbiljniji oporavak biljaka koje su dugo bile bez dovoljno vlage.
Todorović je ocijenio da je za neke kulture ozbiljnija kiša u ovoj fazi vjerovatno već zakasnila. Ipak, padavine mogu pomoći travi, parkovima i površinskom sloju zemljišta da se djelimično oporave, što je važno i zbog daljeg smanjenja rizika od širenja požara.
Posebnu pažnju izaziva i činjenica da vjetar može dodatno otežati stanje na izrazito suhim područjima. Umjeren i jak jugoistočni vjetar, naročito u Južnom Banatu, može pomoći brzom širenju vatre prije nego što stignu padavine. Zato se i najavljeni pljuskovi posmatraju i kroz prizmu gašenja požara.
Todorović je pomenuo i Deliblatsku peščaru, gdje bi kiša mogla pomoći da se požar umiri ili da se lakše lokalizuje. Ipak, i tu važi isto pravilo: ako oblak ne pogodi baš opožarenu površinu, efekat može izostati i pored toga što u širem području padne kiša.
Meteorolog je izrazio nadu da bi najavljeni prodor svježijeg zraka mogao pomoći i na obali Jadrana te u Crnoj Gori, gdje su požari također ostavili trag. Ali i ta pomoć ostaje neizvjesna zbog lokalnog karaktera padavina i činjenice da suha vegetacija lako plane.
Do kraja avgusta, ako se prognoza ostvari, slijedi niz kratkih predaha, a ne veliki meteorološki obrat. Temperature će i dalje povremeno rasti do oko 35 stepeni, ali bi između tih talasa sve češće trebalo da stižu dani sa osjetno prijatnijim uslovima.
Za mnoge će to značiti makar kratkotrajno olakšanje nakon dugih sedmica vreline. Za prirodu, međutim, pravi oporavak i dalje zavisi od znatno obilnijih i dugotrajnijih padavina koje još nisu na vidiku.
