Kardiolog upozorava na svakodnevne navike koje ugrožavaju srce: Jedna od njih posebno je česta

Zdravlje srca ne zavisi samo od nasljednih faktora i postojećih bolesti, već i od načina na koji provodimo svaki dan. Kardiolozi upozoravaju da dugotrajno sjedenje, pušenje, neuravnotežena ishrana i stalna izloženost stresu mogu postepeno povećavati rizik od kardiovaskularnih oboljenja. Posebnu pažnju skreću na nedostatak kretanja, naviku koju mnogi smatraju bezazlenom jer njene posljedice često nisu odmah primjetne.

Mnogi ljudi počinju ozbiljnije razmišljati o zdravlju srca tek kada primijete prve tegobe ili dobiju nepovoljne rezultate medicinskih pregleda. Međutim, određene promjene u organizmu mogu se razvijati godinama, bez izraženih simptoma koji bi upozorili da postoji problem. Upravo zbog toga ljekari naglašavaju važnost svakodnevnih navika i redovnog praćenja zdravstvenog stanja.

Poseban izazov predstavlja činjenica da se pojedini faktori rizika često pojavljuju istovremeno. Osoba koja mnogo sjedi može imati i nepravilne prehrambene navike, nedovoljno se odmarati ili živjeti pod stalnim pritiskom. Kada se tome pridruže pušenje, povišen krvni pritisak ili nepovoljne vrijednosti holesterola, opterećenje kardiovaskularnog sistema može postati još izraženije.

Zašto dugotrajno sjedenje predstavlja problem za srce?

Radno vrijeme provedeno ispred računara, svakodnevna vožnja automobilom i višesatno gledanje televizije postali su uobičajeni dijelovi života. Zbog takvog rasporeda mnogi ljudi tokom dana imaju vrlo malo prilika za fizičku aktivnost. Iako sjedenje samo po sebi nije neobično, njegovo dugotrajno ponavljanje, uz premalo kretanja, može nepovoljno uticati na zdravlje.

Kardiolog Rigved Tadvalkar upozorava na povezanost produženog sjedenja s faktorima koji povećavaju vjerovatnoću razvoja bolesti srca i krvnih sudova. Među njima se posebno izdvajaju povišen krvni pritisak i poteškoće s održavanjem odgovarajuće tjelesne težine. Takve promjene ne moraju odmah izazvati primjetne tegobe, zbog čega ih je lako zanemariti.

Važno je razumjeti i da svakodnevni trening ne mora u potpunosti nadoknaditi višesatnu neaktivnost. Čak i kada osoba izdvoji određeno vrijeme za vježbanje, ostatak dana proveden gotovo bez pokreta i dalje predstavlja nepovoljan obrazac ponašanja. Zato stručnjaci preporučuju da fizička aktivnost bude prisutna tokom cijelog dana, a ne isključivo u jednom njegovom dijelu.

Za promjenu takvog načina života nisu uvijek potrebni veliki zahvati u dnevnom rasporedu. Kraći odlazak u šetnju, korištenje stepenica ili jednostavno ustajanje od radnog stola predstavljaju praktične mogućnosti za povećanje aktivnosti. Korisno može biti i obavljanje telefonskih razgovora stojeći ili hodajući, posebno kod osoba koje većinu radnog vremena provode sjedeći.

Pješačenje na kraćim udaljenostima, vožnja bicikla i šetnja nakon završetka posla također mogu postati dio redovne rutine. Najvažnije je pronaći aktivnosti koje se mogu dugoročno održavati, umjesto oslanjanja na kratkotrajne promjene koje se brzo napuštaju.

Pušenje i nepravilna ishrana dodatno povećavaju rizik

Pored nedovoljnog kretanja, stručnjaci posebno upozoravaju na štetnost duhanskih proizvoda. Pušenje može oštetiti krvne sudove i doprinijeti razvoju ateroskleroze, procesa tokom kojeg se u arterijama postepeno stvaraju naslage. Takve promjene mogu otežati normalan protok krvi i povećati opasnost od ozbiljnih kardiovaskularnih komplikacija.

Duhanski dim sadrži brojne štetne materije, a pušenje je povezano i s povećanom sklonošću stvaranju krvnih ugrušaka. Posebno je važno odbaciti uvjerenje da samo svakodnevno konzumiranje velikog broja cigareta predstavlja opasnost. I povremeno pušenje nosi zdravstvene rizike, dok se prestanak ove navike ubraja među najznačajnije korake za očuvanje zdravlja srca.

Sličnu pažnju zaslužuje i način ishrane. Česta konzumacija industrijski prerađenih namirnica, hrane bogate solju i proizvoda s većim udjelom zasićenih masti može doprinijeti nepovoljnim zdravstvenim pokazateljima. Posebno se izdvajaju krvni pritisak i LDL holesterol, čije povišene vrijednosti predstavljaju važne faktore rizika.

Kardiolozi preporučuju raznovrsnu ishranu koja obuhvata povrće, voće, mahunarke, cjelovite žitarice, orašaste plodove i odgovarajuće izvore proteina. Umjesto naglih ograničenja i strogih dijeta, prednost daju postepenom usvajanju kvalitetnijih prehrambenih navika. Pripremanje obroka kod kuće, smanjenje količine soli i pažljiviji odabir namirnica mogu olakšati takav proces.

Promjene pritom ne moraju biti uvedene istovremeno. Nekome će prvi korak biti svakodnevna šetnja, drugome prestanak pušenja, a trećoj osobi pripremanje uravnoteženijih obroka. Postepeno prilagođavanje može biti praktičnije od pokušaja da se cjelokupan način života promijeni preko noći.

Hronični stres može uticati i na fizičko zdravlje

Dugotrajna psihička napetost još je jedan faktor koji zaslužuje pažnju kada se govori o zdravlju srca. Poslovni zahtjevi, finansijska neizvjesnost i porodične obaveze mogu dovesti do stanja u kojem se osoba teško opušta i nedovoljno odmara. Kod pojedinih ljudi hronični stres povezan je s povišenim krvnim pritiskom, poremećajima sna i drugim poteškoćama.

Njegov uticaj nije ograničen samo na neposredne reakcije organizma. U stresnim periodima ljudi ponekad češće posežu za cigaretama, biraju manje kvalitetne obroke ili potpuno zanemaruju fizičku aktivnost. Na taj način psihičko opterećenje može posredno doprinijeti stvaranju dodatnih zdravstvenih rizika.

Zbog toga stručnjaci naglašavaju značaj odmora i aktivnosti koje pomažu u smanjenju napetosti. Boravak u prirodi, razgovor s bliskim osobama, čitanje, vježbe disanja i bavljenje omiljenim hobijima mogu biti korisni načini opuštanja. Izbor aktivnosti zavisi od individualnih potreba i okolnosti, a važno je pronaći ono što se može uklopiti u svakodnevni život.

Redovni pregledi mogu otkriti rizike prije pojave simptoma

Jedan od razloga zbog kojih se srčane bolesti ponekad otkrivaju kasno jeste činjenica da pojedini faktori rizika dugo ne izazivaju jasne simptome. Povišen krvni pritisak i nepovoljne vrijednosti holesterola mogu biti prisutni i kada se osoba osjeća potpuno dobro. Zato odsustvo tegoba ne bi trebalo biti jedino mjerilo zdravstvenog stanja.

Preventivni pregledi omogućavaju praćenje važnih pokazatelja i razgovor s ljekarom o individualnom riziku. Učestalost kontrola zavisi od više okolnosti, uključujući životnu dob, porodičnu historiju bolesti i eventualna postojeća oboljenja. Posebnu pažnju trebaju posvetiti osobe koje imaju dijabetes, visok krvni pritisak ili bliske članove porodice sa srčanim bolestima.

Stručnjaci ističu da je o zdravlju srca korisno razmišljati već tokom tridesetih i četrdesetih godina, mnogo prije nego što se pojave ozbiljniji zdravstveni problemi. Ipak, ni osobe starije životne dobi ne trebaju odustajati od promjena. Uvođenje fizičke aktivnosti, poboljšanje ishrane i prestanak pušenja mogu biti korisni i kada se s njima započne kasnije.

Najveći izazov često nije prepoznati štetnu naviku, nego pronaći način da se ona trajno promijeni. Dugotrajno sjedenje može se postepeno zamjenjivati češćim kretanjem, nepravilni obroci kvalitetnijim izborom namirnica, a svakodnevni stres aktivnostima koje omogućavaju odmor. Uz redovne medicinske kontrole, takve promjene predstavljaju važan dio brige o kardiovaskularnom zdravlju.

Poruka kardiologa usmjerena je upravo na navike koje se ponavljaju iz dana u dan. Srce može biti izloženo dugoročnim opterećenjima i onda kada nema očiglednih znakova bolesti, zbog čega je važno ne zanemarivati prevenciju. Male, održive promjene svakodnevne rutine, zajedno s pravovremenim pregledima, mogu doprinijeti smanjenju rizika i očuvanju zdravlja tokom narednih godina.