– Danas govorimo o srcu, koje je kod čovjeka najvažniji mišić koji radi od prvog do zadnjeg dana ljudskog života. Jednostavno, baš iz tog razloga dok je čovjek zdrav, mora da vodi brigu o zdravlju srca, jer kad se uđe u godine, onda je već kasno za bilo kakav popravni ispit.
Medicinski stručnjaci daju sveobuhvatan opis simptoma povezanih s metaboličkim sindromom, kao i objašnjenje indikatora koji ukazuju na povećan rizik od srčanog zastoja.
Tokom jutarnjeg programa, dr Danijela Jevtić, stručnjak iz Hitne pomoći, daje sveobuhvatno objašnjenje metaboličkog sindroma i ističe važnost prepoznavanja samo tri ključna simptoma kao razloga za zabrinutost.
Metabolički sindrom je trenutno tema o kojoj se vrlo raspravlja među medicinskim stručnjacima. Obuhvaća skup metaboličkih poremećaja koji se javljaju istovremeno i predstavljaju značajnu prijetnju tijelu. Ovi poremećaji zajedno doprinose nastanku kardiovaskularnih bolesti, a opšte je poznato da je prisustvo tri od pet ovih poremećaja dovoljno da se poveća rizik od srčanog udara ili iznenadne srčane smrti.
Prisustvo metaboličkih poremećaja može se prepoznati kroz različite simptome.
I muškarci i žene doživljavaju povećanje obima struka kada se suoče sa visokim pritiskom i vrijednostima iznad 135 i 80, zajedno sa višim jutarnjim nivoom šećera u krvi koji prelazi 6,1 i povišenim nivoom triglicerida koji prelazi 1,7, što rezultira nižim HDL holesterolom.
Prema riječima doktora, postoji uobičajena rasprava oko učestalosti visokog pritiska. Ovo uključuje postavljanje tri prsta na bazu palca i brojanje pulsiranja. Utvrđeno je da je koristan za osobe sa kardiovaskularnim oboljenjima, kao i za one koji se bore s respiratornim problemima zbog gojaznosti.
Osim toga, ona upozorava da se pri procjeni zdravlja ne fokusiramo isključivo na mjerenje struka, naglašavajući da značajan obim vrata može ukazivati na prisustvo opasnih vaskularnih stanja. Nadalje, ona ističe fizičku neaktivnost kao savremenu bolest koju više ne treba odbacivati kao puku neizbježnost, već prepoznati kao poseban problem.
Vrijedi napomenuti da su kardiovaskularne bolesti, pa tako i bolesti srca, rasprostranjene ne samo u svijetu nego i u Hrvatskoj, gdje se svrstavaju u primarni uzrok smrti stanovništva. Statistike otkrivaju da preko 17 miliona ljudi širom sveta, kao i oko četiri miliona u Evropi, godišnje podlegne srčanim oboljenjima. Ovi smrtni slučajevi čine 45% svih smrtnih slučajeva, naglašavajući važnost davanja prioriteta kardiovaskularnom blagostanju.
U Hrvatskoj, najnoviji statistički podaci otkrivaju da smo najviše rangirani po broju smrtnih slučajeva povezanih sa srčanim bolestima, s godišnjim brojem smrtnih slučajeva koji prelazi 20.000 osoba. Žene su neproporcionalno pogođene, a vodeći uzroci smrti su ishemijska bolest srca i cerebrovaskularna bolest.
Iako statistika možda nije povoljna, postoji pozitivna putanja u borbi protiv srčanih bolesti. Današnji uslovi života predstavljaju određene prednosti za kardiovaskularno dobro, ali uvode i nedostatke kao što su produženi periodi sjedilačkog ponašanja pred ekranima i povećan nivo stresa.
Simptomi srčanih bolesti se često okarakterišu kao nagli, što znači da se često ne identifikuju dovoljno rano. Različiti načini života i ponašanja, kao što su pušenje, konzumacija alkohola, neadekvatne tehnike upravljanja stresom, sjedilački načini života, kao i genetski faktori, obično se navode kao faktori koji doprinose srčanim problemima.
Bolesti koje utiču na srce i cirkulatorni sistem, poznate kao kardiovaskularne bolesti, obuhvataju niz klasifikovanih stanja.
Hronična reumatska srčana oboljenja su uporni i stalni zdravstveni problem.
Ishemijska ili koronarna bolest srca je uobičajeno zdravstveno stanje koje pogađa srce.
Bolesti koje pogađaju arterije, arteriole i kapilare su brojne i raznolike.
Bolesti koje pogađaju vene, limfne sudove i čvorove.
Hipertenzivne bolesti, koje su posledica povišenog krvnog pritiska,
Cerebrovaskularni poremećaji obuhvataju niz stanja koja utiču na krvne sudove u mozgu.
Bolest plućnog srca i bolesti koje utiču na plućnu cirkulaciju su dva stanja koja su usko povezana.
Stanje poznato kao akutna reumatska groznica
Bolesti srca imaju potencijal da utiču na više delova tela, uključujući samo srce, cirkulatorni sistem, mozak i cerebrovaskularni sistem, kao i donje udove.
Identificiranje općih simptoma srčanih problema može biti izazovno zbog jedinstvenih simptoma povezanih sa svakom vrstom srčanih bolesti i njihove varijacije među pacijentima. Ipak, određeni tjelesni pokazatelji mogu poslužiti kao signali za stanje kardiovaskularnog sistema, signalizirajući potencijalne probleme sa srcem i krvnim sudovima.
Uzmimo, na primjer, prisustvo povišenog krvnog tlaka, koji se može manifestirati različitim simptomima, uključujući:
Doživljavanje jutarnjih glavobolja lokaliziranih na potiljku je uobičajena pojava.
Epistaksa, obično poznata kao krvarenje iz nosa, može biti neugodna i nezgodna pojava.
Doživljavanje intenzivne vrtoglavice, nesvjestice i trajnog zvonjenja u ušima.
Doživljavajući smetnje i smanjenje fokusa, kompromituje se nečija sposobnost koncentracije.
Nepravilan obrazac otkucaja srca uočen je kod osoba sa nepravilnim srčanim ritmom.
Osjećaj pulsiranja srca u grudima.
Teški bol u grudima, kao što je onaj koji se javlja tokom srčanog udara ili angine pektoris, može se pripisati srčanim oboljenjima. Osim bola u grudima, pojedinci mogu osjetiti i bol u lijevoj ruci, otežano disanje i kratak dah. Vrijedi napomenuti da bol povezan sa srčanim oboljenjima nije ograničen na područje oko srca; može zračiti na ramena, vrat, leđa i stomak. Ponekad bol uzrokovan srčanim oboljenjima može oponašati probavne probleme, što dovodi do konfuzije. Shodno tome, bolesti srca mogu izazvati simptome poput hladnog znoja, anksioznosti, panike, mučnine i neobjašnjivog umora.
