U današnje vrijeme je deffinitivno nemoguće da se dan započne bez domaće ili espreso kafe. Jednostavno, imamo osoba koje ne mogu da otvore oči, niti da trezveno krenu razmišljati, ako nisu popili svoju prvu jutarnju kafu. Mi dana malo govorimo o kafi, koje su njene prednosti, ali i mane.
Dr. Ana Gifing, renomirana medicinska djelatnica sa značajnim brojem sljedbenika za svoj program prehrane, nedavno se pojavila kao gošća u podcastu Ivana Kosoroga kako bi raspravljala o različitim aspektima prehrane, zdravlja i koncepta gladovanja. Tijekom razgovora dr. Gifing stručno razotkriva nekoliko uobičajenih zabluda o zdravoj prehrani.
Voda, bitan element za život, ima neusporedivo značenje u našem svijetu.
U školi su nas učili da je potrebno minimalno 2,5 litre vode dnevno. Međutim, ovo uvjerenje je zabluda koja je nastala 1945. godine kada je američka vlada izdala proglas o unosu tekućine kod vojnika na temelju njihove konzumacije hrane. Ova predodžba, iako su je prije desetak godina svjetski stručnjaci dokazali netočnom, postoji i danas. Unošenje prekomjernih količina vode u naše tijelo nije korisno za naše zdravlje. Zapravo, značajno opterećuje bubrege. Nije mudro da žena dnevno pije 4 litre tekućine, a da muškarac oko 3,5 litre.
Konzumacija šalice kave, čaja, juhe, vina ili piva već zadovoljava unos tekućine. Međutim, može se činiti apsurdnim namjerno konzumirati vodu kako bismo zadovoljili svoje medicinske potrebe. Je li korisno piti vodu ujutro? Za optimalnu jutarnju hidrataciju preporuča se uživati u šalici osvježavajućeg ohlađenog čaja s notom limuna ili čaši vode s nekoliko kapi limuna ili jednostavno čaši vode sobne temperature.
Imperativ je da se suzdržimo od konzumacije kave kao prvog napitka po izboru. Konzumaciju kave rezervirajte isključivo za poslije doručka, a izbjegavajte je konzumirati prije doručka.
Uvriježila se tradicija ispijanja prve jutarnje šalice kave. Zanimljivo, to je tradicija koja ne uključuje kavu.
Preskakanje doručka može utjecati na našu sposobnost mršavljenja. Kako biste optimizirali sagorijevanje masnoća tijekom dana, preporuča se konzumiranje kave uz obroke, počevši od doručka. To je zato što kava ima visok inzulinski indeks, a njezino ispijanje između obroka može spriječiti sposobnost tijela da regulira inzulin. Stoga, kako bismo podržali proces sagorijevanja masti, važno je uključiti kavu kao dio naše rutine obroka.
Preskakanjem doručka lišavamo svoje tijelo esencijalne energije potrebne u ključnom trenutku kada je najpotrebnija.
Osobe snažne tjelesne građe i dobro funkcioniranog metabolizma mogu bez ikakvih poteškoća konzumirati svoje obroke ujutro i jednom kasnije ujutro.
Preskakanje doručka predstavlja pretjerani stres za tijelo, što dovodi do nakupljanja masnoća. Vrijedi napomenuti da je opsežna studija provedena u Sjedinjenim Državama uključila 4522 osobe koje su praćene od 1991. do 2017. godine. U intervalima od dvije do četiri godine provedene su sveobuhvatne provjere kako bi se ispitao niz čimbenika, uključujući stil života, prehrambene navike (uključujući konzumaciju kave s kofeinom i bez kofeina), demografiju i prevladavajuće bolesti.
Između 2012. i 2014. odabrani su pojedinci bez dijabetesa koji će dati uzorke krvi u svrhu analize biomarkera povezanih s metabolizmom glukoze. Tijekom trajanja studije uočeno je da je 979 sudionika razvilo dijabetes tipa 2. Nadalje, nalazi su ukazali na korelaciju između uobičajene konzumacije kave koja sadrži kofein i smanjene vjerojatnosti razvoja dijabetesa tipa 2. Kofein, aktivna komponenta koja se nalazi u kavi, djeluje kao stimulans koji ima potencijal za smanjenje razine šećera u krvi.
Razlog iza ovog fenomena je taj što kofein djeluje tako što inhibira adenozinske receptore u mozgu, što rezultira smanjenom razinom inzulina i povećanom apsorpcijom glukoze.
Nalazi istraživača pokazuju da je konzumacija kave povezana s boljim metaboličkim profilom, što implicira da povećanje unosa kave može smanjiti šanse za razvoj dijabetesa tipa 2 promicanjem kontrole težine i održavanja zdrave razine krvnog tlaka.
Osim što služe kao dodatak prehrani za dijabetes, kava i kofein pokazali su i razne druge povoljne učinke na zdravlje, poput smanjenja rizika od Parkinsonove bolesti putem antioksidansa i smanjenja rizika od Alzheimerove bolesti putem konzumacije kofeina.
