U nastavku našeg današnjega članka, govorićemo o štetnom uticaju tableta na naš organizam. Jednostavno, i mi sami smo svjesni da pojedine tablete za bolove i nisu toliko dobre po naše srce, ali kada nas zaboli glava, jednostavno ne mislimo na takve stvari, ali i posljedice…..
Nedavno istraživanje provedeno u Britaniji naglašava važne rizike povezane s upotrebom šumećih tableta paracetamola. Istraživanje pokazuje da se osobe koje često konzumiraju ove tablete suočavaju s 22% povećanim rizikom od srčanih bolesti i moždanog udara. Utjecaj na mentalno blagostanje: Osim fizičkih opasnosti, studije pokazuju da paracetamol također može utjecati na mentalno blagostanje pojedinca. Rizici i dostupnost prekomjerne uporabe: Većina analgetika, poput ibuprofena, aspirina i paracetamola, može se nabaviti bez recepta.
Lak pristup tabletama s nižim dozama može rezultirati nenamjernim prekoračenjem preporučene dnevne granice od 4000 mg. Upotreba u cijelom svijetu i zdravstveni rizici: Šumeće tablete stekle su značajnu popularnost, ali medicinski stručnjaci upozoravaju na moguće opasnosti, posebno zbog visoke razine soli, koja može biti štetna za osobe sa srčanim problemima. Natrij u šumećim tabletama: Uključivanje soli u šumeće tablete pomaže u njihovom otapanju u vodi, ali povećava vjerojatnost komplikacija povezanih sa srcem i bubrezima. Nadalje, mnogi pojedinci možda ne znaju da imaju visok krvni tlak zbog suptilnih simptoma.
- Prema stručnim spoznajama, dr. Danica Grujičić, ugledna neurokirurginja, upozorava na rizike povezane sa šumećim tabletama koje su punjene raznim kemikalijama. Nadalje naglašava probleme unutar farmaceutske industrije, koja ima financijske koristi od neprovjerene učinkovitosti vitaminskih i mineralnih dodataka prehrani. Dvojbe oko suplemenata: Dr. Grujičić ističe da iako suplementi nisu štetni, njihova učinkovitost ostaje neprovjerena. On tvrdi da bi se ti proizvodi trebali reklamirati i prodavati samo ako je dokazano da poboljšavaju ili koriste zdravlju. Zaključak: Iako su dostupne ograničene informacije o dodacima prehrani, preporuča se potražiti savjet liječnika prije njihove uporabe.
Ove važne smjernice pomažu u sprječavanju mogućih negativnih učinaka i promiču odgovarajuću upotrebu ovih proizvoda. Upozorenja stručnjaka i nalazi ovog istraživanja ističu potrebu opreza pri korištenju šumećih tableta i dodataka prehrani. Biti svjestan mogućih skrivenih opasnosti i potražiti savjet od liječnika prije početka uzimanja bilo kojeg lijeka ili dodatka prehrani ključno je.
DODATNI TEKST:
Prema virusnom video testu, sposobnost zadržavanja daha 60 sekundi znači da kapacitet vaših pluća premašuje kapacitet 95 posto populacije. Društvenim mrežama kruže brojni slični testovi, a jedan sugerira da se zadržavanje daha “samo” 40 sekundi također smatra hvalevrijednim postignućem, koje obično postiže većina vojnika. Gideon Horner, “stručnjak za disanje” s preko 50.000 pratitelja na Instagramu, podijelio je test koji pokazuje da vježbe disanja mogu pomoći u smanjenju tjeskobe, prenose “Daily Mail” i “Večernji. U svom postu, Horner udiše i zadržava zrak punu minutu dok mjerač vremena otkucava od 60 sekundi, pomičući se od točke A do točke B.
Izjavio je: “Ako možete održati dah od točke A do točke B, imate superiorniji kapacitet pluća i toleranciju na CO2 u usporedbi s 95 posto ljudi. Izvor Hornerovih brojeva nije otkriven, ali brojni sudionici izazova izvijestili su da ih je to gotovo gurnulo “u ranu grob” ili im se učinilo da se osjećaju kao da su “vidjeli svoju baku” tijekom iskustva. Unatoč tome, neki su ponosno tvrdili da su dio onih 5 posto pojedinaca sposobnih zadržati dah cijelu minutu. “Završio sam to bez ikakvih poteškoća. Mogao sam ići na duže. Sa 78 godina, sposoban sam”, napisao je komentator.
“Imam 51 godinu, a došao sam tako blizu! Bio sam udaljen samo 5 sekundi!” dodala je još jedna osoba. Važno je napomenuti da se kapacitet pluća može značajno razlikovati među pojedincima, a medicinski stručnjaci ga ne smatraju pouzdanom mjerom ukupnog zdravlja pluća. Istraživanja pokazuju da većina pojedinaca obično može zadržati dah u trajanju od 30 do 90 sekundi, iako se to može razlikovati od osobe do osobe. Elementi koji na to utječu uključuju dob, navike pušenja, ukupnu razinu kondicije i, što je najvažnije, sposobnost podnošenja nelagode.
Ovo sugerira da medicinski stručnjaci obično ne vide nečiju sposobnost zadržavanja daha kao pouzdanu mjeru zdravlja pluća; međutim, naglašava činjenicu da ne posjeduju svi ovu vještinu, a vi je posjedujete. Iako je test zadržavanja daha korišten za procjenu fizičke spremnosti vojnika tijekom Prvog svjetskog rata, stručnjaci su prepoznali da on nije bio točan odraz ukupnog zdravlja. To je djelomično zbog činjenice da se pojedinci mogu istrenirati da zadrže dah i toleriraju nelagodu dulje vrijeme, što rezultate čini manje pouzdanima.
To je razlog zašto liječnici danas često koriste spirometrijski test za procjenu zdravlja pluća. U ovom postupku, kopča je pričvršćena na pacijentov nos, dok je cijev postavljena ispred njegovih usta. Stroj mjeri volumen zraka koji osoba može udahnuti i izdahnuti dok diše isključivo na usta. Ovi se podaci koriste kako bi se utvrdilo prima li osoba dovoljno kisika sa svakim udahom. I vojnici i ronioci mogu vježbati tehnike za proširenje svojih sposobnosti zadržavanja daha, s trenutnim svjetskim rekordom koji se približava 25 minuta. Osim toga, važno je prepoznati da zadržavanje daha nije potpuno bez rizika.
