U današnjem članku pišemo o jednoj anketi koja je izazvala brojne reakcije u Hrvatskoj i postavila izazovno pitanje: “Koju državu najviše mrzite?” Na prvi pogled, pitanje može zvučati provokativno i snažno, ali rezultati su otkrili mnogo dublje i kompleksnije stavove građana, koji govore o tome kako se ljudi danas odnose prema drugim narodima i državama.
Iako se na prvi pogled moglo očekivati da će odgovori biti oštro politički obojeni i jednostavni, rezultati su iznenadili mnoge. Pitanje je ispitivalo predrasude, negativne stereotipe i emocije prema drugim državama, ali je pokazalo i kako istorija, politički odnosi i globalni faktori oblikuju stavove.
Mnogi su spomenuli države iz regiona poput Srbije ili Bosne i Hercegovine, citirajući istorijske sukobe i političke nesuglasice. Ipak, zanimljivo je to što su se na listi zemalja koje izazivaju negativna osećanja našle i velike svetske sile, poput Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Kine, koje su povezane s prekomernim mešanjem u poslove drugih naroda. Ovaj širi pogled na globalnu politiku pokazuje da su građani sve više svesni međunarodnih odnosa i uticaja velikih sila.
Iako su neki odgovori upućivali na negativne stavove, vrlo je zanimljivo da su mnogi ispitanici istakli da zapravo ne osećaju mržnju prema bilo kojoj državi. Ovi odgovori predstavljaju novi pogled na društvo, posebno među mlađim generacijama, koje sve više teže ka toleranciji i prevazilaženju prošlih neprijateljstava. Jedan student iz Splita je naglasio kako je “besmisleno trošiti energiju na mržnju, jer ona ne donosi ništa dobro”, što odražava stavove nove generacije koja se radije fokusira na izgradnju budućnosti nego na čuvanje starih sukoba.
- Stariji ispitanici, poput jedne gospođe iz Zagreba, podsjetili su da je glupo generalizovati i da svaka zemlja ima svoje prednosti i mane. Ovi odgovori predstavljaju osvežavajući kontrast u društvu koje je često opterećeno pričama o prošlim sukobima. Jasno je da među običnim ljudima postoji iskrena želja za suživotom i razumevanjem, iako su političke igre i dalje prisutne.
Sociolozi smatraju da ovakve ankete pomažu da se bolje razumeju međudržavni odnosi na ljudskom nivou. Samo praćenje političkih odluka i zvaničnih govora ne daje punu sliku, dok percepcija običnih građana može pružiti jasniji uvid u stvarnu klimu među narodima. Ankete poput ove otkrivaju da, uprkos postojanju tenzija, među ljudima još uvek postoji želja za normalnim odnosima i saradnjom.
Mlađa populacija, koja raste u doba interneta, društvenih mreža i globalnih putovanja, sve više gleda na svet kroz prizmu saradnje, a ne sukoba. Ova generacija je daleko manje sklona nacionalnoj netrpeljivosti i više se fokusira na globalne vrednosti. Ovo je velika promena u odnosu na prošlost i pokazatelj nade za mirniju budućnost Balkana. Iako postoje i oni koji i dalje izražavaju negativne stavove prema državama sa kojima Hrvatska ima istorijski komplikovane odnose, ti odgovori nisu dominirali. Oni su ostali u manjini, što je ohrabrujuće.
- Zaključak koji se može izvući iz ove ankete jeste da Hrvati, iako sa komplikovanom istorijom regiona, sve više biraju put razumevanja i saradnje. Ovaj trend pokazuje da građani žele stabilnost, mir i bolju budućnost, a ne ponavljanje starih sukoba. Anketa nam tako daje jasnu poruku da je društvo sazrelo i da je spremno da prevaziđe nasleđe prošlosti.
Emotivno, anketa pokazuje da su ljudi u Hrvatskoj spremni da se udalje od negativnih emocija poput mržnje. Za mnoge, kao što je gospođa iz Zagreba koja je rekla da mržnja ne donosi ništa dobro, to je mnogo više od lične misli – to je odraz kolektivne svesti da je vreme da energiju usmere ka pozitivnim stvarima.
Na kraju, anketa u Hrvatskoj nije samo zbirka odgovora na jedno pitanje. Ona je mnogo više – to je pokazatelj promena u društvu i ogledalo u kojem se ogleda spremnost ljudi da biraju razumijevanje i toleranciju. U njenim rezultatima leži nada da Balkanu, unatoč svim svojim teškoćama, predstoji budućnost ispunjena željom za miroljubivim suživotom i globalnim poštovanjem
