Danas želimo objasniti kako saditi češnjak tijekom zimskih mjeseci, točnije od kraja rujna do kraja listopada. Osobno sam isprobao ovaj pristup i uvjeravam vas da je to odluka koju nećete požaliti! Ključno je posaditi češnjak prije nego što se tlo počne smrzavati, dajući biljci dovoljno vremena da ukorijeni.
Nema hitnosti, jer proces za češnjak traje otprilike tjedan dana. Sadnjom sjemena barem tjedan dana prije mraza osiguravate da ono ostane nezamrznuto i da može uspješno izdržati zimu. Moja preferirana tehnika uzgoja češnjaka je korištenje novina. Obično se naziva lijenom metodom, a zahtijeva minimalno promišljanje! Priprema za sadnju češnjaka uključuje nekoliko koraka.
Započnite postavljanjem kante s vodom uz cvjetnjak. Zatim uzmite stare novine i savijajte ih dok ne dosegnu debljinu od četiri stranice. Presavijene novine položite na krevet, a zatim pripremljeni sloj stranica namočite u vodu i rasporedite ih po cijeloj površini, pazeći da se međusobno preklapaju kako bi se osigurala potpuna pokrivenost i zaštita gredice.
Navlažene novine postaju fleksibilne, čvrsto se pričvršćuju na površine i ostaju na mjestu čak i po vjetrovitom vremenu. Da biste poboljšali zaštitu, preko nje možete nanijeti sloj komposta. Klin se koristi za formiranje bunara jednake dubine, dubine oko 10 cm. Tražite alternative? Možete odabrati drugu vrstu papira umjesto novina. Na primjer, razmislite o korištenju starih, nekorištenih tapeta ili celuloze koju slikari često koriste.
Zimi služe kao barijera protiv hladnoće, au proljeće onemogućuju rast trave i korova, pri čemu gliste na kraju razgrađuju papir. Češnjak uspijeva u slami ili pokošenoj travi, ali potrebno je unaprijed pripremiti prostor. Osim toga, ovaj sloj malča štiti tlo od mraza tijekom zimskih mjeseci.
Kao posljedica toga, glavice se povećavaju, dok lišće ostaje ravno. Osim toga, dali ste nam neke korisne preporuke. Naša čitateljica, gospođa Ana, podijelila je ovo saznanje: “Stavljam lišće kruške na vrh češnjaka koji sam posadila, a kada ono nestane, koristim i javorovo lišće. Korov se bori da raste ispod njega, a kao češnjak raste, listovi se raspadaju. Međutim, lišće oraha čini izuzetan pokrov za češnjak, a po gredici se može posuti tanak sloj piljevine.
BONUS TEKST;
okos (Cocos nucifera) je plod palme kokosovke, koja je poznata kao “drvo života” u mnogim tropskim kulturama. Kokos se koristi u različite svrhe, uključujući ishranu, proizvodnju ulja, kozmetiku i građevinske materijale. Poreklo kokosa je sa tropskih obala jugoistočne Azije, ali se danas gaji u tropskim i suptropskim oblastima širom sveta.
Botaničke karakteristike
Kokosova palma može dostići visinu od 20 do 30 metara, sa dugim, perastim listovima koji se nalaze na vrhu stabla. Plodovi su veliki, ovalni i prekriveni tvrdim, fibrozni omotačem. U unutrašnjosti se nalazi jestivi meso (kokoš), kao i kokosova voda – osvežavajuća tečnost koja se nalazi unutar ploda.
Uzgoj i nega
Kokosove palme najbolje rastu u toplim i vlažnim klimatskim uslovima, sa temperaturnim opsegom između 25°C i 30°C. Potrebno im je puno sunca i dobro drenirano tlo bogato hranljivim materijama.
Sade se obično u plodnom tlu i u blizini obala kako bi se iskoristila slana voda, koja pomaže u njihovom rastu. Zalivanje je važno, posebno u sušnim periodima, ali prekomerno zalivanje može dovesti do truljenja korena. Kokosove palme obično počinju da rađaju plodove u 6. do 10. godini, a mogu živeti i do 80 godina.
