Jasna Milenković Jami, poznata pevačica, i dalje intrigira svojim atraktivnim izgledom, a u prošlosti je bila poznata kao prava zavodnica. Njen šarm je bio takav da je stekla legendarni status u svetu muškaraca, ostavljajući dubok utisak svojom pojavom i harizmom. Priče o njenim ljubavnim avanturama i dalje žive i prepričavaju se kao deo njene burne prošlosti.
- Jami, talentirani umjetnik iza kojeg stoje popularne pjesme poput “Čokolada”, “Šibica” i “Jedna stvar”, nedavno je napravio raskošnu kupovinu u susjedstvu na Dorćolu. U intervjuu za Skandal otkrila je kako su sportaši oduvijek bili dio njezinog društvenog kruga. No, jasno je dala do znanja da nije ona inicirala sukob između dvojice košarkaša, jer je odlučila otići s trećim. Ipak, otvoreno je priznala svoju ulogu u donošenju uspjeha svojim prijašnjim partnerima i izrazila ponos ovim postignućem. Iznad svega, najveći joj je ponos kćer Lea koju je sama odgojila.
U 1990-ima Jami je imala istaknutu poziciju kao zanosna pjevačica, plijenivši pozornost poznatog političara. Nagađanja sugeriraju da je njena iskrena pjesma, “Što radiš u mom srcu?” bila posvećena ovoj osobi. Jami je izrazila svoju namjeru da potencijalno napiše knjigu ili memoare, osiguravajući da njena kći otkrije istinu nakon njezine smrti. Iako se suzdržala od otkrivanja imena, Jami ističe da istina pripada isključivo njoj. U gostovanju u emisiji Bulevar b92, Jami je otkrila da joj je političar često organizirao prijevoz helikopterom ili avionom, što je omogućavalo brz dolazak na događaje u Podgorici. Njezino prisustvo dočekano je s velikim entuzijazmom, jer su je od milja zvali “naš dragulj”.
Jami je u razgovoru za Kurir zaronila u svoj romantični život, priznavši da je bila u vezi sa oženjenim osobama. Ovu je situaciju smatrala povoljnom, budući da je dosljedno držala poziciju početnog izbora u tim odnosima. Nadalje, izrazila je spremnost da hitno prekine vezu ako se partner razvede, jer je gajila uvjerenje da bi se povijest mogla ponoviti s drugom ženom. Čak iu dobi od 57 godina, Jami je zadržala mladolik izgled, čime je zaslužila titulu jedne od najzanosnijih pjevačica u industriji. Njezina živost i privlačnost nastavljaju hipnotizirati publiku, dok je njezino osobno i profesionalno putovanje i dalje prepuno zadivljujućih i očaravajućih anegdota.
BONUS TEKST;
Mentalno zdravlje postaje sve važnija tema u savremenom društvu, s obzirom na sve veće izazove i stresove s kojima se ljudi suočavaju u svakodnevnom životu. Kako se društvo ubrzano razvija i tehnološki napreduje, tako se i način života menja, a sa njim i načini na koje ljudi doživljavaju i upravljaju svojim mentalnim zdravljem.
Jedan od ključnih aspekata mentalnog zdravlja je svakako prevencija i rano prepoznavanje problema. Edukacija o mentalnom zdravlju postaje sve važnija kako bi se podigla svest ljudi o značaju očuvanja psihičkog balansa i kako bi se destigmatizovali poremećaji poput anksioznosti, depresije i drugih psihičkih oboljenja. Prevencija uključuje različite strategije, kao što su edukacija o stresu, tehnike za upravljanje emocijama, redovna fizička aktivnost i pravilna ishrana, koje sve zajedno mogu doprineti očuvanju i unapređenju mentalnog blagostanja.
Takođe, podrška zajednice i društvena inkluzija igraju ključnu ulogu u održavanju mentalnog zdravlja. Osobe koje se osećaju podržano i pripadno svojoj zajednici imaju manje šanse da dožive probleme sa mentalnim zdravljem. Zbog toga je važno raditi na stvaranju inkluzivnog okruženja koje prihvata različitost i pruža podršku svim svojim članovima.
Psihološko savetovanje i terapija su ključni resursi za sve one koji se suočavaju sa mentalnim izazovima. Profesionalna pomoć psihologa ili psihijatra može pomoći pojedincima da razumeju svoje emocije, identifikuju uzroke problema i razviju strategije za rešavanje istih. Kontinuirana podrška i razgovor sa stručnim licem mogu značajno doprineti oporavku i prevazilaženju psihičkih problema.
U svetu punom digitalnih alata, važno je istaći i uticaj tehnologije na mentalno zdravlje. Dok tehnologija može pružiti korisne alate za obrazovanje i podršku, isto tako može doprineti i izazovima kao što su cyberbullying, prekomerna upotreba društvenih mreža i zavisnost od video igara. Zbog toga je potrebno razvijati odgovornu digitalnu pismenost i podsticati korišćenje tehnologije na način koji doprinosi, a ne šteti mentalnom zdravlju.
Konačno, svest o mentalnom zdravlju treba da se integriše u sve segmente društva, od obrazovnog sistema i radnog okruženja do političkih odluka i javnih kampanja. Edukacija, prevencija, podrška i stručna pomoć su ključni stubovi na putu ka društvu u kom se mentalno zdravlje posmatra jednako važno kao i fizičko zdravlje. Samo zajedničkim naporima možemo stvoriti okruženje koje neguje i podržava dobrobit svih svojih članova, čineći mentalno zdravlje prioritetom u savremenom društvu.
