– Od kako je preminuo Bora Đorđević, prošlo je dva dana, a domaći mediji ne prestaju da pišu o njemu. Jednostavno, imao je jako dugu karijeru, a bio je slušan na svim dijelovima Balkana…
Svijet danas oplakuje gubitak Bore Čorbe, jednog od najpoznatijih balkanskih glazbenika, koji je preminuo u 72. godini života. Kao legendarnog rockera i osnivača kultnog benda Riblja Čorba, Boru ne slave samo njegovi bezvremenski hitovi koji su odjekivali među generacijama, ali i zbog njegovog hrabrog i jednostavnog jezika, kao i njegove spremnosti da javno izrazi svoje mišljenje.
Njegova poetska oštroumnost i hrabrost u artikuliranju svojih misli etablirali su ga i kao glazbenu legendu i kao kontroverznu figuru u društvenom krajoliku bivše Jugoslavije i, potom, Srbije. Značajan sukob u Borinoj karijeri bilo je njegovo dugotrajno neslaganje s pokojnim Đorđem Balaševićem, još jednim istaknutim glazbenikom. Njihova veza započela je suradnjom u ranoj fazi karijere, jer su oboje bili članovi grupe Early Frost. Problemi su se pojavili krajem sedamdesetih kada je Balašević kritizirao pjesmu “Lutka s naslovne strane”, što je dovelo do razdora među njima.
Ovo neslaganje nagnalo je Boru da izađe iz grupe i krene svojim putem, da bi konačno osnovao Riblju čorbu, koja će se razviti u jedan od najznačajnijih rock and roll bendova u bivšoj Jugoslaviji. S godinama se taj sukob zaoštravao, što je dovelo do čestih javnih kritika Bore i Balaševića. Takav primjer dogodio se na novogodišnjem nastupu kada se Balašević osvrnuo na Borinu glazbenu karijeru, istaknuvši da njegova bivša suradnica iz Ranog mraza sada predgrupa folk pjevaču Aci Lukasu, što je kod Bore oštro reagiralo. U svom djelu Pusto ostrvo Bora je Balaševića nazvao “najgorim postolarom”, nagovještavajući značajan utjecaj njegove supruge Olivere na Đorđa.
Svoje mišljenje o ovom sporu Bora je iznosio kroz poeziju i stihove, često koristeći satiričan i provokativan jezik. U pjesmi “Predejane” Bora se, ostajući vjeran svom osebujnom stilu, obratio Balaševiću grubim opaskama i otvorenim porukama. Unatoč ovim sporovima, oba su umjetnika ostavila trajan utjecaj na balkansku glazbenu krajoliku, a njihova ostavština i kreacije još uvijek odjekuju među mnogim obožavateljima, budeći emocije i sjećanja.
DODATNI TEKST
Jeste li svjesni da drveće posjeduje sposobnost međusobnog komuniciranja putem podzemnog sustava koji se naziva “stablo-internet”? Ova intrigantna pojava proizlazi iz veze između korijenja drveća i mikoriznih gljiva, koje stvaraju snažnu mrežu ispod tla.
- Putem ove mreže drveće može razmjenjivati hranjive tvari, prenositi upozorenja u vezi s mogućim prijetnjama poput najezde insekata, pa čak i pomoći u rastu mlađih stabala. Istraživači su otkrili da kada se stablo suoči s napadom, ono može odašiljati kemijske signale preko svojih korijena i gljivične mreže kako bi upozorilo susjedna stabla. To omogućuje stablima da unaprijed “opreme” svoje obrambene strategije, uključujući povećanje proizvodnje specifičnih tvari koje odvraćaju insekte.
Osim zaštite, ova podzemna mreža omogućuje i izmjenu hranjivih tvari. Na primjer, stabla koja nemaju dovoljno sunčeve svjetlosti i koja su u sjeni mogu primiti šećere i druge bitne hranjive tvari od većih stabala koja se sunčaju preko mreže gljivica. To je osobito korisno za mlada stabla koja se bore za opstanak u područjima s gustom šumom. Rekreirani tekst: Poznat kao “Wood Wide Web”, ovaj međusobno povezani sustav drveća i gljiva inspiriran je svjetskom mrežom zbog svoje sposobnosti da olakša razmjenu resursa i informacija unutar šumskog ekosustava.
Mikorizne gljive pomažu drveću, primajući zauzvrat šećere koje drveće proizvodi fotosintezom. Izvanredan odnos između gljiva i drveća ilustrira zamršenu i međusobno povezanu prirodu šumskih ekosustava. Ovo otkriće utire put novim mogućnostima u očuvanju šuma, naglašavajući da nestanak jednog stabla može imati štetan utjecaj na cijelu šumu putem ovog podzemnog “interneta”.
