– U nastavku našeg današnjegaa članka, govorićemo o Njemačkoj, idealnoj zemlji za sve Balkance. Jednostavno, tamo je puno bolji standard nego na Balkanu, a još od 70 godina prošloga vijeka, mnogi Balkaanci tamo zarađuju za koru kruha….
Priča se da je Armin iz Živinica rođen pod sretnom zvijezdom. Naime, kada je krenuo u Njemačku u potrazi za boljim životom, nije ni slutio da će ostvariti težnje koje mnogi vole. Naime, prije šest godina otputovao je u Njemačku, a sada uživa u raskošnoj kući koja je, prema riječima samog Armina, procijenjena na 1,2 milijuna eura. U Njemačkoj se bavi održavanjem automobila, uključujući temeljito čišćenje i razne druge usluge. – Armin, koji je prvi put stigao u Njemačku kao student, iskreno je rekao da nije imao nikakav angažman u Bosni.
Rođen je 1995. godine, kao mlad se preselio u Njemačku i imao dnevni posao, iako to nije bilo ništa značajnije od toga, jer nikada nije bio službeno registriran u tvrtki. “U Njemačku sam prvi put stigao kao student, iako tada zapravo nisam bio student. Postojao je period iščekivanja mog dolaska ovdje kao studenta. Po dolasku u Njemačku zaposlio sam se u Tamo nas je radilo otprilike 40 i svi smo živjeli u jednoj kući. To je bilo moje prvo iskustvo u Njemačkoj.
Njegovo stjecanje luksuzne kuće doista je izvanredno. “Kada sam stigao u Njemačku, živio sam u malom stanu. Nakon što je moja supruga rodila, počeli smo tražiti veće mjesto. U tom sam trenutku razmišljao o svojim mogućnostima i zamislio ideju koja je dovela do mog sadašnjeg posla. Tražio sam garažu za izvođenje ovog poduhvata, ali opcije su bile preskupe ili loše locirane. Na kraju sam razmišljao o tome da pronađem kuću koja uključuje garažu, što bi mi omogućilo da živim i radim u istom prostoru,” rekao je Armin, dodajući da proces traženja kuće trajao je godinu dana. Igrom slučaja naišao sam na ovu kuću, ali sam se našao bez ikakvih sredstava.
U oglasu se spominje da vlasnik traži nekoga s uspostavljenim poslom koji može pokriti troškove. Unatoč našim okolnostima, nešto me natjeralo da posegnem za tim muškarcem, ostavljajući ženu začuđenom što ću nazvati. Dogovorili smo da on dođe, a on je nagovijestio da možemo doći na razgovor, donoseći sa sobom dokumente koji ocrtavaju opsežan poslovni plan. – Držeći fascikl, prišao sam čovjeku, koji se promptno raspitao za naziv moje tvrtke. Bez oklijevanja sam mu rekao da nemam društvo i da se ne bavim nikakvim poslom.
Njegovo je čuđenje bilo očito, a ja sam s njim podijelio svoje ideje o tome kako bi stvari trebale biti dizajnirane. Njegovo čuđenje se nastavilo iu tom sam trenutku shvatio da ništa nije nedostižno. Uvjeravao me da će pratiti. “Sve je dostižno. Nakon tri dana, došao je do mene, obavijestivši me da sam sada dio najužeg kruga. Prepoznao je nešto od sebe u mojoj situaciji i objasnio da ga je ta veza motivirala da mi ponudi priliku. Osigurao mi je mjesto gdje ću odsjesti i ohrabrio me da počnem, rekavši da ćemo procijeniti stvari u hodu. Zatražio je hitnu isplatu od 5 tisuća, zajedno s dvomjesečnom stanarinom unaprijed.
Obratio sam se ocu za pomoć i oni su odmah poslali sredstva koja sam mu potom predao. Ušavši u kuću bez i jedne žarulje, našao sam se u izazovnoj situaciji. Svekar mi je osigurao ormare i sav potreban namještaj. Postupno sam od svoje plaće opremao garažu. Iznajmljivač, koji se također bavi automobilima, u početku mi je pomagao slanjem automobila i mušterija, što je odigralo ključnu ulogu u rastu mog posla.
Armin je izjavio: „Ništa nije nemoguće, ovo treba služiti kao pouka našim ljudima. Tijekom razdoblja nezaposlenosti imao sam priliku iznajmiti dio kuće od stanodavca, što mi je omogućilo ostvarivanje određenog prihoda. Na kraju sam došao na ideju da kupim kuću, ali kada je otkrio cijenu, zavrtjelo mi se u glavi. – iskren je bio Armin. Ponudio sam mu ugovor da neće imati posla s bankama. Stoga, kad mu nadoknadim, ono postaje moje. Gledam na to kao na dar jer bi podizanje kredita značilo da ga nikad ne bih mogao vratiti.
