U nastavku našeg današnjega članka govorićemo o Zadušnicama, koja su u subotu, a jako dobro se zna da se tada izlazi na groblje. Nosi se hrana, okuplja se rodbina, te se pale svijeće. Evo i nekih pravila koja morate da ispoštujete….
Zadušnice u Mitrovici održavaju se svake godine u subotu koja prethodi prazniku u čast Svetog velikomučenika Dimitrija, koji se slavi 8. novembra; ove godine održat će se 2. studenoga. Na dan Mitrovdan običaj je da vjernici nose hranu na groblja. Ova hrana se dijeli ostalima koji obilaze grobove, uz molitvu za dušu umrlog. Etnolozi, međutim, ovu praksu smatraju pogrešnom. Prema riječima etnologinje Snežane Ašanin, srpska tradicija podrazumijeva da se na ovaj dan obilaze grobovi predaka i donosi hrana.
- Iako se ova praksa smatra neprimjerenom, toliko je ukorijenjena u srpskoj kulturi da o njoj šute čak i svećenici. Ašanin naglašava da se na grobove mogu ponijeti samo svijeće, vino i žito namijenjeno prinosu pokojnika, prenosi RINU. Napominje da se na Zadušnice u crkvu nosi žito, gdje ga svećenik blagoslovi zalijevanjem vinom koje simbolizira Kristovu krv, a obavezna je i upaljena svijeća koja predstavlja vječno svjetlo za preminule.
Prema riječima etnologa, ključna je priprema žita, u narodu nazvana kolivoj, koje se prinosi za duše pokojnika. Ova pšenica simbolizira i žrtvu i pojavu novog života, ilustrirajući koncept vječnog ciklusa. Uz mitrovačke spomen obilježja nalaze se i spomen obilježja koja se nalaze ispred Trojice, kao i Miholjski i zimski spomendan.
Upravo bi ovaj blagdan trebao biti obilježen u subotu, jer služi i kao dan sjećanja na preminule i dan posvećen odavanju počasti onima koji su umrli. Podsjećamo da se danas obilježava blagdan Mihovila, dan vezan uz brojne tradicijske običaje koji se i dalje poštuju. Zadušnice za Mihovila održavaju se prve subote prije Mihovila i obično se nazivaju jesenskim zadušnicama. U srpskom stanovništvu običaj je da se na zadušnice obiđu grobovi predaka i prinese hrana.
Iako se ova praksa smatra neprimjerenom, toliko je ukorijenjena u srpskoj kulturi da o njoj šute čak i svećenici. Prema riječima etnologinje Snežane Ašanin, kao dar za pokojnika na grobove treba nositi samo svijeće, vino i žito. Napominje da se na Zadušnice u crkvu nosi žito, gdje ga svećenik blagoslivlja zalijevajući vinom, što predstavlja Kristovu krv. Dodatno je uključena i zapaljena svijeća koja simbolizira vječnu svjetlost za one koji su umrli.
Napominje da se na Zadušnice u crkvu nosi žito na blagoslov od svećenika, vino koje predstavlja Kristovu krv i upaljena svijeća koja simbolizira vječno svjetlo za preminule. Ključni aspekt je priprema žita, koje se u narodnoj tradiciji naziva kolivojom, koje se prilaže za duše pokojnika. Ovo žito simbolizira žrtvu i označava pojavu novog života, ilustrirajući koncept vječnog ciklusa, objasnio je etnolog. Uz Miholjdan, kalendar Srpske pravoslavne crkve uključuje duhovne ili ljetne službe, proljetne službe koje se održavaju tjedan dana prije Velikog posta i Mitrovske ili zimske zadušnice.
