U nastavku našeg današnjega članka, govorićemo o savjetima, koji se konkretno mogu primjeniti u svaačijem vrtu. Ovo važi za sve one, koji vole cvijeće u svome vrtu….
Postoji jedna biljka koju naročito cijene ljubitelji vrtlarstva u zatvorenom prostoru – ne samo zbog njenog atraktivnog izgleda već i zbog izuzetne lakoće održavanja. U pitanju je krasula, poznata i kao “drvo novca”, biljka iz porodice sukulenata koja čuva vlagu u mesnatim listovima i savršeno se prilagođava životu u domu. Njeni listovi, često sjajni i zeleni, dodaju dašak svježine svakom prostoru, dok sama biljka simbolizuje sreću, bogatstvo i blagostanje, što je čini čestim poklonom za useljenja i nove početke.
Njena otpornost, minimalna potreba za zalivanjem i sposobnost da preživi u različitim uslovima čine je omiljenim izborom za mnoge početnike, ali i iskusne uzgajivače. Da bi sukulenti poput krasule bujno rasli i cvjetali, preporučuje se upotreba prirodnih, lako dostupnih gnojiva iz domaćinstva.
Jedan od najefikasnijih domaćih recepata uključuje mješavinu kvasca. Potrebno je 10 grama svježeg kvasca i 1 kašičica šećera, koji se rastvore u litru tople vode. Ova tekućina se ostavi da fermentira 24 sata na osvijetljenom mjestu, a zatim se koristi za direktno zalivanje korijena biljke, podstičući njen rast i formiranje novih pupoljaka.
Dodatnu korist donosi i tzv. voćna dijeta za biljke – naročito ona koja uključuje limun i mandarine. Kora jednog limuna i dvije mandarine prelije se sa pola litre kipuće vode, a zatim se ostavi da stoji na tamnom, hladnom mjestu tri dana. Nakon što se procijedi, tečnost se razblaži sa vodom u omjeru 1:3 i koristi se za zalivanje. Takva mješavina sadrži prirodne kiseline i minerale koji jačaju biljku iznutra i stimulišu njen imunitet.
Nezaobilazan dodatak za ishranu biljaka jeste i drveni pepeo, naročito onaj nastao sagorijevanjem breze ili lipe. Dvije šolje pepela preliju se litrom kipuće vode i ostave da stoje sedam dana na tamnom mjestu. Nakon procjeđivanja, dobijena tečnost postaje vrijedno gnojivo, bogato kalijumom i drugim mikroelementima važnim za zdravu cvatnju.
Još jedan dragocjeni sastojak iz domaćinstva su ljuske jaja. Pet ljuski se samelje ili zgnječi, a zatim prelije sa 500 ml vruće vode. Ova mješavina treba da odstoji 12 dana na tamnom mjestu, nakon čega se koristi kao dodatna ishrana koja doprinosi razvoju korijenja i jačini listova.
Ipak, za sukulente nije presudna samo ishrana – već i pravilna nega tokom zimskog perioda. Biljka mora biti smještena na svijetlom mjestu, pri temperaturi između 10 i 15 stepeni. Upravo tada, kada miruje, ona akumulira energiju potrebnu za formiranje pupoljaka i pripremu za proljetno buđenje. Ako su uslovi nepovoljni, biljka može oslabiti, izgubiti lišće i ostati bez cvjetova.
Kako se jesen približava, važno je pažljivo pratiti stanje biljke – gustinu lišća, boju i čvrstoću – jer niske noćne temperature i propuh mogu ozbiljno naštetiti njenom zdravlju. Pravovremeno prilagođavanje i minimalno pomjeranje biljke ključni su za njen nesmetan prelazak u zimu.
Zanimljivo je kako se pažnja koju posvećujemo biljkama može povezati sa brigom o sopstvenom zdravlju. Ako ujutru ustajete bez energije, osjećate se iscrpljeno i bez volje, to ne mora biti samo sezonski umor – ponekad je to signal da organizmu nedostaju ključni vitamini ili je došlo do hormonskog disbalansa. Mogući su problemi sa štitnjačom, anemija, nedostatak vitamina D, pa čak i prvi znaci depresije.
Važno je obratiti pažnju na ishranu – povećati unos svježih namirnica bogatih vitaminom C, kao i vitamina iz B grupe i vitamina D, koji utiču na raspoloženje, imunitet i opšte zdravlje. Ograničenje prerađene hrane i rafinisanog šećera može pomoći u sprečavanju energetskih oscilacija tokom dana. Baš kao što krasula treba pažljivo odabranu kombinaciju svjetlosti, vlage i hranljivih materija, tako i čovjek zahtijeva ravnotežu u svakodnevnom životu. Redovna fizička aktivnost, makar i kroz jednostavne šetnje, doprinosi boljem raspoloženju i ukupnoj vitalnosti.
Briga o biljci, kao i briga o sebi, ne traži mnogo – samo kontinuitet. Mali, svakodnevni koraci vode do velikih promjena, kako u cvatu sukulenata, tako i u cvatu našeg sopstvenog blagostanja.
