Ceca Ražnatović, rođena kao Svetlana Ražnatović 14. maja 1973. godine u Žitorađi, Srbija, jedna je od najpoznatijih i najvoljenijih pevačica na Balkanu. Njena muzička karijera počela je u vrlo mladim godinama, a tokom decenija postala je ikona zabavne muzike. Ceca je stekla ogroman broj obožavalaca, a njeni hitovi i dalje dominiraju muzičkim scenama u bivšoj Jugoslaviji i širom Balkana.
Nakon promatranja ove slike, pojedinci su izrazili svoje osjećaje tuge i primijetili nedostatak ženstvenosti, ističući njenu očitu muškost i nagađajući je li se možda ranije identificirala kao transrodna. Ceci najviše veseli šogorica Bogdana, koja je poznata po tome što joj je podarila troje unučadi. Bogdana, nekada istaknuta košarkašica koja je imala privilegiju predstavljati Srbiju, naglo je završila svoju sportsku karijeru zbog teške ozljede koljena. Trenutno živi u mirnom selu Tite, u neposrednoj blizini Beograda, okruženju koje Veljku pruža optimalne uvjete za treniranje boksačkih mečeva.
Naime, Ceca se tijekom godina podvrgnula brojnim kozmetičkim zahvatima, ističući oštre kontraste između njezinog sadašnjeg izgleda i ranijih fotografija. U suvremenom digitalnom krajoliku, prikrivanje informacija postalo je sve veći izazov zbog sveprisutne prisutnosti Interneta. Iako vlasti nastoje ograničiti pristup slikama i snimkama, takvi sadržaji ostaju dostupni “s druge strane mreže”. Iako je zaštita privatnosti ključna za svaku ženu, jednako je važno izbjegavati poticanje nesigurnosti kod mladih djevojaka podržavanjem nedostižnih fizičkih standarda, poput besprijekornih tijela i usana. Jasnoća osobnih iskustava ima veliku važnost za svakoga.
Nakon incidenta Ceca je naišla na žestoke reakcije i kritike. Mnogi su pojedinci izrazili svoje nezadovoljstvo, pozivajući je da preispita svoj dosadašnji imidž i pitajući se je li odstupila od sebe. Bitno je naglasiti da je Ceca i ranije bila prepoznata po svom atletskom stasu, sklonosti pojavljivanju bez šminke i evidentnom zadovoljstvu svojim izgledom. Ovo stajalište zastupa dio stanovništva. Sada vas pozivamo da podijelite svoje mišljenje o ovom pitanju.
DODATNI TEKST
- 14. siječnja, danas, obilježavamo Mali Božić, dan posvećen svetkovini svetog Vasilija Velikog. Uvriježeno je mišljenje da se o Vasiljevu treba kloniti sporova; ako to ne učinite, pojedince možete izložiti nesreći do kraja godine. U raznim regijama postoji pojačana usredotočenost na zadržavanje opreza kako bi se izbjeglo postati žrtva prijevare. Osim toga, u nekim se krajevima tradicionalno vjeruje da prisutnost snijega ili naoblake na ovaj dan služi kao pokazatelj uroda poljoprivrede u nadolazećoj godini. U pojedinim krajevima Hercegovine ostao je netaknut običaj spaljivanja ostataka badnjaka, dok se u brojnim srpskim krajevima i dalje održava priprema obrednog kruha vasilice.
U liturgijskom kalendaru Srpske pravoslavne crkve ovi su praznici označeni crvenim slovima, što ukazuje na njihov značaj kao zapovijedi od najveće važnosti za pravoslavnu vjeru. Prema Svetom pismu, Isus Krist je preuzeo na sebe grijehe čovječanstva, a čin obrezivanja smatra se simbolom pročišćenja od istočnog grijeha prenijetog od roditelja. Narativ oko episkopa Nikolaja Velimirovića tvrdi da je “Krist uzeo ljudski lik i podnio patnju za počinjene prijestupe”. Povijesna dokumentacija i crkvena tradicija upućuju na to da je sveti Bazilije preminuo 379. godine u dobi od 50 godina.
To se razdoblje poklopilo s vladavinom cara Konstantina, koji je službeno odobrio slobodu prakticiranja kršćanske vjere. Služba posvećena Vasiliju, čiji je autor sam svetitelj, služi se prema kanonu Srpske pravoslavne crkve u deset navrata tijekom godine: i to 1. siječnja, uoči Božića i Bogojavljenja, svake nedjelje u postu (osim Cvjetnica), kao i na Veliki četvrtak i Veliku subotu. Sačuvano je bogatstvo bogoslovskih i apologetskih tekstova od svetog Vasilija, a Srpska pravoslavna crkva slavi ga 12. veljače (30. siječnja po julijanskom kalendaru) na blagdan Sveta tri jerarha.
