Kada se govori o sodi bikarboni kao brzom rješenju za stomačne tegobe, mnogi je koriste bez razmišljanja i bez prethodnog saveta ljekara. Međutim, stručnjaci upozoravaju da takva praksa može biti pogrešna i potencijalno štetna.
Gastroenterolog prof. dr Vojislav Perišić naglašava da uzimanje sode bikarbone „na svoju ruku“ može dati samo kratkoročno olakšanje, ali ne rešava osnovni problem. Kako objašnjava, ona neutralizuje višak želudačne kiseline samo privremeno – oko pola sata, nakon čega efekat prestaje. Koristeći je kao jedino sredstvo, ljudi zapravo samo „gase požar“, umesto da reše uzrok tegoba. Zato dr Perišić kaže da se za trajno rješenje moraju koristiti lijekovi sa produženim djelovanjem, koji štite želudačnu sluzokožu i regulišu kiselinu tokom dužeg vremenskog perioda.
- Na čestu naviku da se odmah posegne za sodom nakon obroka koji „ne legne“, on dodaje: “To je kao da vodom držite zid dok ne stignu majstori. Nema suštinskog efekta.” Takođe upozorava da prečesto korišćenje može imati negativne posljedice na ravnotežu elektrolita u organizmu, što može dodatno opteretiti bubrege i srce.
S druge strane, nutricionistkinja Milka Raičević skreće pažnju na to da treba raditi i na prevenciji stomačnih problema, a ne samo na ublažavanju simptoma. Ona preporučuje svakodnevni unos vlakana, koja, kako kaže, „prirodno jačaju želudac i štite ga od nadražaja“. Vlakna pomažu probavi, usporavaju apsorpciju šećera i masnoća, i daju osjećaj sitosti, što doprinosi opštem zdravlju gastrointestinalnog sistema.
Pored toga, ona savetuje da se iz ishrane izbace namirnice koje su poznate kao teško varljive – poput nekih vrsta pečuraka i luka. Luk, iako veoma hranljiv, često izaziva nadimanje i nelagodnost, ali se to može ublažiti pravilnom pripremom. Preporučuje da se luk preseče na pola, ostavi u vodi da izgubi svoj intenzivni sumporasti miris, pa tek onda koristi u pripremi jela. Takođe, spominje sremuš kao blažu varijantu luka, koja ne izaziva neugodne tegobe, te se lako kombinuje s namirnicama poput sira i pavlake, koje dodatno ublažavaju efekat.
Nutricionistkinja takođe ističe važnost sirovog povrća u ishrani, naročito salata koje se u zapadnim kulturama konzumiraju na početku obroka. Kod nas je praksa suprotna – salata se često zanemaruje ili koristi tek na kraju. Ona navodi kupus i šargarepu kao izuzetno jeftine, ali nutritivno bogate namirnice, koje se najviše iskoriste kada se konzumiraju sirove, a ne termički obrađene. Kuhanje, kako kaže, smanjuje prisustvo korisnih hranljivih sastojaka.
U nastavku razgovora, dr Perišić se slaže sa njom i posebno hvali luk kao „Božju namirnicu“. Prisjeća se porodične tradicije gdje je njegova majka sekla luk na pola i stavljala ga da se blago zapeče na ringli, pa tek tada koristila za pripremu supe. Na taj način, kaže, izvlače se maksimalne koristi iz ove namirnice, uključujući i prisustvo kvercetina, snažnog antioksidansa koji pomaže organizmu u borbi protiv upala i slobodnih radikala.
U zaključku, iako soda bikarbona može djelovati kao brza pomoć kod stomačnih tegoba, ne bi trebalo da zamijeni stručan savjet ljekara i odgovarajuću terapiju. Umjesto oslanjanja na improvizovana rješenja, stručnjaci preporučuju balansiranu ishranu, bogatu vlaknima i prirodnim sastojcima, kao i svjesnost o načinu pripreme hrane. Uvođenjem jednostavnih navika u ishranu, poput konzumacije salata prije glavnog obroka i pažljivijeg biranja namirnica, možemo značajno poboljšati zdravlje probavnog sistema bez potrebe za čestim posezanjem za brzinskim rješenjima.
