Tema današnjeg članka bit će posvećena zdravlju.Zdravlje je nešto što često podrazumijevamo, a rijetko mu poklanjamo pažnju sve dok ne dođe do ozbiljnijih problema.
Kada se pojave poteškoće, posebno one povezane sa srcem, tada shvatimo da ništa nije dragocjenije od pravilnog funkcionisanja našeg tijela. Sve češće se govori o srčanim udarima, a jedan od glavnih faktora koji doprinosi njihovom porastu jeste povišen krvni tlak. Ova pojava, poznata i kao hipertenzija, naziva se tihim ubicom, jer obično ne daje jasne simptome dok ne dovede do ozbiljnih posljedica.
Krvni tlak predstavlja osnovni pokazatelj stanja našeg organizma. On je zapravo sila kojom krv pritiska zidove arterija dok cirkuliše kroz tijelo. Mjerenje obuhvata dvije vrijednosti: sistolički ili gornji tlak, koji pokazuje pritisak u trenutku kada srce pumpa krv u arterije, te dijastolički ili donji tlak, koji se bilježi dok je srce u fazi odmora između otkucaja. Standardna vrijednost od 120/80 mmHg smatra se normalnom, a i najmanja odstupanja od ovih vrijednosti mogu imati dugoročne posljedice po zdravlje.
- Problem nastaje kada tlak konstantno prelazi te granice. Dugotrajna hipertenzija može uzrokovati oštećenje krvnih žila, povećava rizik za moždani i srčani udar, te dovodi do ozbiljnih problema sa bubrezima. Ono što zabrinjava jeste činjenica da mnogi ljudi uopće nisu svjesni da imaju visok tlak, jer simptomi najčešće izostaju ili su toliko blagi da se zanemaruju. Upravo zbog toga, redovno mjerenje i praćenje vrijednosti postaje ključna mjera prevencije.
Na krvni tlak utiče čitav niz faktora. Povećana proizvodnja krvi od strane srca ili smanjena sposobnost bubrega da izbace višak tečnosti često dovode do povišenih vrijednosti. Kada se to dogodi, srce i krvni sudovi trpe stalni pritisak, što ih s vremenom slabi i čini podložnim oboljenjima. Ako se ne reaguje na vrijeme, posljedice mogu biti teške i dugoročne.
Dobra vijest je da je moguće uspješno držati tlak pod kontrolom uz nekoliko svakodnevnih navika. Redovna fizička aktivnost ima ogroman značaj – bilo da je u pitanju brza šetnja, vožnja bicikla ili plivanje, pokret jača srce i poboljšava cirkulaciju, dok istovremeno snižava krvni tlak. Preporučuje se barem pola sata aktivnosti dnevno, što dugoročno pravi veliku razliku.
Veliki uticaj ima i ishrana. Prekomjeran unos soli direktno podiže vrijednosti krvnog tlaka, dok se smanjenje njenog unosa pokazuje kao jedan od najefikasnijih koraka u prevenciji. Osim toga, hrana bogata kalijumom, magnezijumom i vlaknima značajno doprinosi zdravlju srca. Povrće, integralne žitarice, mahunarke, riba i orašasti plodovi trebali bi biti redovni dio tanjira, jer čuvaju arterije i pomažu u stabilizaciji pritiska.
- Pored toga, ne treba zaboraviti ni uticaj stresa. Dugotrajna napetost, brige i nespavanje ostavljaju snažan trag na organizmu. Tehnike opuštanja, poput meditacije, dubokog disanja ili jednostavno dovoljno odmora, dokazano pomažu u regulisanju krvnog tlaka i čuvanju ravnoteže.
Zanimljivo je da i biljni čajevi mogu biti vrijedna podrška. Čaj od gloga, hibiskusa, matičnjaka, lavande ili valerijane blagotvorno djeluje na krvne sudove, opušta mišiće i poboljšava cirkulaciju. Njihovo uvrštavanje u svakodnevnu rutinu može biti koristan dodatak zdravom načinu života, iako nikada ne smiju biti zamjena za osnovne mjere prevencije.
Važno je naglasiti da praćenje vrijednosti krvnog tlaka ne treba odlagati. Redovna kontrola omogućava da se promjene otkriju na vrijeme i spriječe komplikacije. Posebno bi osobe starije od četrdeset godina, kao i oni sa povećanim rizikom, trebale pratiti svoje vrijednosti češće.
Postoji nekoliko ključnih poruka kojih se treba pridržavati. Dijastolički tlak jednako je važan kao i sistolički, stoga donja vrijednost nikada ne smije biti zanemarena. Hipertenzija može biti nevidljiva, ali njene posljedice mogu biti fatalne, pa je prevencija jedini siguran put. Zdrav način života, uravnotežena ishrana, redovno kretanje i smanjenje stresa predstavljaju osnovne stubove očuvanja normalnog krvnog tlaka. Biljni preparati mogu pomoći, ali su samo dodatak, a ne zamjena za osnovne mjere.
Na kraju, treba zapamtiti da je zdravlje najvrijedniji resurs koji imamo. Ono se ne može nadoknaditi kada se jednom ozbiljno naruši. Zato je potrebno da brigu o sebi stavimo na prvo mjesto – da već danas počnemo pratiti vlastiti krvni tlak, uvesti promjene u ishranu i način života, te pronaći ravnotežu između rada i odmora. Takvi koraci ne samo da produžuju život, nego ga i čine kvalitetnijim. Preventiva uvijek donosi lakši i sigurniji put od liječenja, a upravo u tome se krije ključ očuvanja srca i cijelog organizma.
