U današnje vrijeme, sve veći procenat osoba ima problema sa leđima i kičmom. Naime, dosta sjedenja na poslu, utiče na to, da ljudi sve češće oboljevaju od raznih bolesti….
Veliki broj ljudi širom svijeta suočava se s problemima vratne kičme, što u značajnoj mjeri može narušiti svakodnevno funkcionisanje i kvalitet života. Bol u vratu više nije problem samo starije populacije – sve češće pogađa i mlađe ljude, posebno one koji mnogo vremena provode za računarom, koriste mobilne telefone ili imaju sjedilački način života. U ovom članku donosimo savjete kako da sebi pomognete i koje su to vježbe koje mogu ublažiti tegobe i poboljšati stanje.
Cervikalni dio kičmenog stuba ima presudnu ulogu u održavanju pokretljivosti glave, stabilnosti tijela i zaštiti kičmene moždine, koja prenosi nervne impulse između mozga i ostatka organizma. Zbog složene anatomije i stalnog opterećenja, ovaj dio kičme je naročito podložan degenerativnim promjenama, povredama i bolestima.
Jedno od najčešćih stanja koja pogađaju vratnu regiju je cervikalna spondiloza, odnosno degeneracija pršljenova i međupršljenskih diskova u vratnom dijelu. Iako je ovo stanje najčešće povezano sa starenjem, značajan uticaj imaju i faktori kao što su nepravilno držanje, dugotrajno sjedenje, stres, fizička neaktivnost, ali i genetika. Kako diskovi gube elastičnost i troše se, dolazi do pritiska na nerve, što izaziva niz neprijatnih simptoma koji se mogu širiti izvan samog vrata.
Simptomi često uključuju bol u vratu, ukočenost, trnjenje ruku, slabost u mišićima, vrtoglavice, glavobolje, pa čak i smetnje vida i sluha. Kod pojedinih pacijenata može se javiti osjećaj nestabilnosti, umora, pa čak i depresivnost zbog hroničnog bola i ograničenja u pokretima. Sve to značajno utiče na kvalitet svakodnevnog života.
Uzroci cervikalnih problema mogu biti različiti – od povreda vrata, naglih trzaja i saobraćajnih nesreća, preko prekomjerne tjelesne težine i osteoporoze, do genetike. Kod mnogih osoba, prvi simptomi ostaju zanemareni sve dok bol ne postane hronična i ne počne da utiče na funkcionisanje u svakodnevnim aktivnostima.
Da bi se postavila tačna dijagnoza, potrebno je obaviti pregled kod ortopeda ili neurologa. Osim fizikalnog pregleda, ljekar može preporučiti rendgen, magnetnu rezonancu ili CT snimanje, kako bi se dobio detaljan uvid u stanje pršljenova i okolnih struktura.
Liječenje zavisi od jačine simptoma i stepena oštećenja. U lakšim slučajevima dovoljni su fizikalna terapija, vježbe i lijekovi za ublažavanje bolova i upale. Kod težih oblika koriste se injekcije, a u rijetkim situacijama, kada ništa drugo ne pomaže, može se razmatrati hirurški zahvat.
Izuzetno važnu ulogu u liječenju i prevenciji imaju specijalizovane vježbe za vratnu kičmu. To uključuje nježno savijanje i okretanje glave, istezanje vrata na bočne strane, kao i izometrijske vježbe u kojima se pruža otpor rukom bez pomjeranja glave. Pravilno izvođenje ovih vježbi pomaže u jačanju mišića, povećava pokretljivost i smanjuje pritisak na nerve. Osim vježbi, preporučuje se korišćenje ergonomskih jastuka, pravilan položaj tijela prilikom rada i izbjegavanje dugotrajnog sjedenja bez pauze. Hidratacija, pravilna ishrana i održavanje idealne tjelesne težine takođe mogu značajno uticati na zdravlje kičmenog stuba.
Degeneracija vratne kičme je ozbiljno, ali upravljivo stanje. Uz pravovremeno prepoznavanje simptoma, stručnu pomoć i redovno izvođenje vježbi, moguće je značajno ublažiti tegobe i poboljšati kvalitet života, čak i u poodmaklim fazama bolesti. Prevencija je ključ – zato ne čekajte da bol postane svakodnevica, već djelujte na vrijeme.
