– Mi danas govorimo o procesu spavanja, koje je neophodno svakom živom biću. Bez grane i vide se može izdržati jako puno vremena, ali ako ne spavate duže od 24 sata, vaš mozak više ne moe da radi, pada koncentracija i ne možete ibavljati apsolutno niti jednu moguću funkciju u životu.
Koncept hipnotičkog trzaja, kako se govori u stručnoj literaturi, odnosi se na iznenadni trzaj koji se događa neposredno prije nego što utonemo u san. Ovaj spontani pokret odgovor je tijela na proces uspavljivanja, često uzrokujući poremećaj u našem prijelazu u duboki san. Prema Ellen Vermter, glasnogovornici Vijeća za bolji san i registriranoj medicinskoj sestri, noćno trzanje je raširena pojava koja pogađa otprilike 70 posto pojedinaca. Ona taj fenomen opisuje kao ljudski ekvivalent “automatske pripreme”. Kada tijelo uđe u stanje sna, mišići se prirodno opuštaju, a to opuštanje mozak ponekad može pogrešno protumačiti kao osjećaj pada, što dovodi do kontrakcija mišića. Vermter objašnjava da su ovi nevoljni pokreti mišića uobičajeni među zdravim pojedincima, ali mogu biti pojačani čimbenicima kao što su umor, nedostatak sna ili konzumacija stimulansa poput kofeina i sličnih tvari.
Tijekom prijelaza iz budnog stanja u san, poznatog kao hipnagogično stanje, nije neuobičajeno doživjeti iznenadne trzaje mišića. Ti trzaji, koji se često nazivaju hipničkim trzajima, normalna su pojava i ne bi trebali biti razlog za uzbunu. Razni čimbenici mogu pridonijeti njihovoj pojavi kod zdravih osoba. Kako piše Blic Žena, na našu sklonost drijemanju možda su utjecale noćne navike naših predaka. Ovo sugerira da bi hipnički trzaji mogli biti evolucijski ostatak iz vremena kada su naši preci spavali na drveću i doživljavali te udare kako bi spriječili pad.
- Točno podrijetlo ovog fenomena ostaje misterij, iako je na površinu isplivalo nekoliko intrigantnih teorija. Jedna hipoteza predlaže da je to prirodan ishod procesa evolucije, a postoje uvjerljivi dokazi koji povezuju trzanje mišića s različitim čimbenicima kao što su stres, nelagoda, unos kofeina i fizički napor, a svi oni mogu potaknuti ili pogoršati stanje. Spavanje je, poput vode i hrane, temeljna ljudska potreba i značajan pokazatelj općeg blagostanja. Budući da približno jednu trećinu života provedemo u snu, važnost zdravog sna i njegov utjecaj na naše fizičko i psihičko stanje stalna je tema rasprave. Dobiveni zaključci dosljedno naglašavaju da je redovit i kvalitetan san temelj optimalnog zdravlja.
Nakon ispitivanja pozitivnih učinaka sna na naše fizičko blagostanje, istraživači su otkrili da tijekom dubokih faza sna naša tijela prolaze kroz proces obnove. U tim fazama usporavaju se bitne tjelesne funkcije, poput pada krvnog tlaka, sporijeg disanja, niže tjelesne temperature i opuštenih mišića. Istovremeno, dolazi do povećanja opskrbe mišića krvlju, što dovodi do povećanja razine energije. Osim toga, ovo razdoblje pomlađivanja potiče obnovu tkiva i oslobađanje hormona rasta ključnog za razvoj mišića i ukupni rast tkiva.
Nasuprot tome, tijekom faze brzih pokreta očiju, također poznate kao REM faza, regije mozga uključene u učenje pokazuju aktivnost, što ukazuje na značajnu ulogu koju san igra u svakodnevnim procesima učenja.
Posljedice problema sa spavanjem uključuju umor, niske razine energije, smanjeni fokus, smanjenu koncentraciju i izazove u obavljanju dnevnih aktivnosti. Nedavne studije su otkrile da nedovoljno sna ne samo da povećava rizik od pretilosti i razvoja dijabetesa, već je također povezana s većom vjerojatnošću od Alzheimerove bolesti.
Uzimajući u obzir izazove i potencijalne opasnosti povezane s nedostatkom sna, važno je istražiti čimbenike koji potiču dosljedan i miran san. Spavanje, prirodno stanje modificirane svijesti, izmjenjuje se s budnošću u našem svakodnevnom životu. Međutim, ovaj ciklički prijelaz ne događa se spontano; nego ga olakšava hormon melatonin, koji ima ključnu ulogu u održavanju zdravog ritma spavanja i buđenja.
Jedno pitanje koje se i dalje postavlja je količina sna potrebna svaki dan. Potrebno trajanje sna ovisi o dobi, a novorođenčadi je potrebno čak 14 do 17 sati sna dnevno, dok se odraslima savjetuje da ciljaju na 7 do 9 sati. Međutim, na količinu sna koju dobivamo također utječe naš način života, posebice svakodnevni radni zahtjevi, razina stresa i opće zdravstveno stanje.
