U današnjem članku vam pišemo na temu obilježavanja praznika Svete Petke. To je dan kada vjernici s posebnom pažnjom štuju uspomenu na Prepodobnu mati Paraskevu, vjerujući u njenu zaštitu i pomoć. Najjednostavnije rečeno, riječ je o prazniku koji okuplja porodice, spaja običaje i vjeru, i podsjeća ljude na snagu molitve.
Sveta Petka je kroz vijekove u narodu ostala poznata kao zaštitnica žena, bolesnih i siromašnih. Mnogi joj se obraćaju molitvom, posebno na njen praznik, tražeći ozdravljenje, snagu i podršku u teškim trenucima. Njena priča je duboko emotivna i nosi poruku skromnosti i predanosti vjeri.
Prema predanju, rođena je u Epivatu, u Maloj Aziji, krajem 10. vijeka. Poticala je iz bogate i pobožne porodice, a pojedini izvori tvrde da je bila srpskog porijekla. Kada su joj roditelji preminuli, okrenula se duhovnom životu i zamonašila u Carigradu. Kasnije je otišla u pustinju, gdje je u postu i molitvi provela godine u samoći. Njena snaga i posvećenost vjeri bile su toliko duboke da se vjeruje kako joj se anđeo javio u snu i poslao je da širi vjeru u svojoj domovini.
- Običaji vezani za ovaj praznik bogati su i ispunjeni simbolikom. Na slavskim trpezama hrana ostaje do narednog dana, a domaćica kadom tri puta obiđe sto kako bi, prema vjerovanju, u dom došao blagoslov Svete Petke. Brojne porodice upravo njoj posvećuju svoju krsnu slavu. Tada se pale svijeće i tamjan, preliva se slavski kolač vinom, a u molitvama se priziva ime svetiteljke. To je trenutak kada se porodice okupljaju i zajedno slave vjeru i tradiciju.
Posebno mjesto zauzima voda iz izvora u kapeli Svete Petke na Kalemegdanu. Vjernici vjeruju da ta voda ima iscjeliteljsku moć, naročito kod problema s očima. Iako su njene mošti tokom istorije više puta prenošene, u kapeli se danas nalazi njen mali prst kao simbol prisustva i snage. Izvor i kapela nisu samo mjesto molitve, već i mjesto nade gdje ljudi dolaze da pronađu mir i iscjeljenje.
Praznik nosi i posebna pravila ponašanja. Na ovaj dan vjernici izbjegavaju kućne poslove, jer se vjeruje da bi rad mogao izazvati gnjev svetiteljke. Devojke beru cvijeće i unose ga u dom, nadajući se miru i slozi tokom cijele godine. Djevojčice oblače nove haljinice kako bi ih pratila sreća, a mlade djevojke imaju običaj da pojedu parče slavskog kolača i sačuvaju njegove mrvice. Prema vjerovanju, u snu će im se prikazati budući muž ili događaji iz njihove budućnosti. Ovi običaji, premda jednostavni, čuvaju duh tradicije i bude radost u srcima ljudi.
- Molitva Svetoj Petki zauzima centralno mjesto u proslavi. U njoj vjernici traže zdravlje, zaštitu i snagu da izdrže životne izazove. Svetiteljka se opisuje kao pomoćnica slabima, zaštitnica grada Beograda i utjeha za sve koji je prizovu. Molitva je trenutak kada se povezuju prošlost, sadašnjost i budućnost, jer kroz riječi vjernici osjećaju snagu zajedništva i nade.
Priča o Svetoj Petki nije samo religijska, već i kulturna i emotivna. Ona spaja običaje, vjerovanja i sjećanja, podsjećajući ljude na važnost vjere i tradicije. Praznik ima moć da spoji porodice, da u domove unese mir i da ljude podsjeti da nisu sami u svojim brigama. Zato se ovaj dan slavi sa zahvalnošću i ponosom, jer u svakoj molitvi i običaju živi uspomena na svetiteljku koja je svoj život posvetila vjeri i dobroti.
U vremenu kada se mnogo toga mijenja, praznik Svete Petke ostaje podsjetnik na vrijednosti koje su neprolazne – vjeru, ljubav, zajedništvo i nadu. Ljudi ga doživljavaju kao trenutak kada mogu zastati, pomoliti se i osjetiti sigurnost. Upravo zato, proslava ove svetiteljke i dalje ima duboko značenje, jer donosi osjećaj da su porodice povezane, a vjernici zaštićeni snagom svetiteljke
