– U posljednje vrijeme imamo jako česte situacije, kada se maloljetne osobe usude sami sebi nauditi. Jednostavno, uticaj interneta, društvenih mreža na mlade, dovodi do sve većeg dizanja anksioznosti među mlađom populacijom, što svakako zabrinjava….
Pomno snimljene nadzornim kamerama, posljedice tragičnog incidenta u Bukureštu odvijale su se kada je trinaestogodišnja djevojčica zadobila teške ozljede padom sa sedmog kata zgrade. Iako neprovjereno, izvješća sugeriraju da je djevojčica možda pokušala okončati vlastiti život nakon neslaganja s majkom. Po zaprimljenom pozivu u pomoć, djelatnici hitne medicinske pomoći brzo su reagirali na mjesto događaja i odmah izvršili intubaciju djevojčice. U kritičnom stanju, brzo je prevezena u bolnicu na daljnje liječenje. Svjedoci iz susjednog kraja javili su da je djevojčica, nakon žestoke svađe s majkom, tragično skočila sa sedmog kata.
Prije nego što je poduzela ovu drastičnu akciju, mlada je djevojka iza sebe ostavila dirljivu poruku svojoj majci, prenoseći svoju percepciju da nije ispunila majčina očekivanja. Nadzorne kamere pomno su snimile i dokumentirale svaki aspekt incidenta. U trenutku kada je djevojčica pala, obližnji susjedi odmah su krenuli u akciju, priskočili joj u pomoć, a ekipe hitne pomoći su je brzo prevezle u bolnicu. Za gledanje videa jednostavno kliknite na ponuđenu poveznicu. Po završetku očevida, policija očekuje daljnje prikupljanje detalja nakon što se obave sve potrebne analize.
Dodatni sadržaj:
Mentalni poremećaji obuhvaćaju niz stanja koja mogu utjecati na emocionalno, kognitivno i bihevioralno blagostanje pojedinaca.
Da bismo stekli temeljito razumijevanje, zaronimo u sljedeći pregled: Generalizirani anksiozni poremećaj (GAP) je stanje obilježeno nepopustljivom tjeskobom i strepnjom bez ikakvog prepoznatljivog uzroka, a spada u kategoriju poremećaja definiranih neodoljivim strahom i pretjeranom brigom. Nasuprot tome, panični poremećaj karakteriziraju neočekivani i iznenadni napadaji panike, često popraćeni fizičkim simptomima poput ubrzanog otkucaja srca, znojenja i osjećaja gušenja. Fobije, koje su intenzivni strahovi od određenih predmeta, situacija ili aktivnosti, imaju moć poremetiti svakodnevni život.
Poremećaji raspoloženja obuhvaćaju niz emocionalnih poremećaja koji mogu uvelike otežati svakodnevno funkcioniranje pojedinca. Depresija, koju karakteriziraju trajni osjećaji tuge, beznađa i ravnodušnosti, može imati dubok utjecaj na nečiju sposobnost da se uključi u svakodnevne zadatke. Nasuprot tome, bipolarni poremećaj predstavlja naizmjenične epizode depresije i razdoblja povišenog raspoloženja, poznate kao manija ili hipomanija.
Mentalni poremećaji obuhvaćaju niz stanja koja imaju značajan utjecaj na individualnu percepciju stvarnosti, kognitivno funkcioniranje i emocionalne reakcije. Shizofrenija je, na primjer, iscrpljujući poremećaj koji uvelike narušava ove aspekte. Nadalje, postoje poremećaji raspoloženja, poput depresije i bipolarnog poremećaja, koji se mogu manifestirati psihotičnim simptomima poput halucinacija ili deluzija. Poremećaji prehrane obuhvaćaju dva različita stanja: anorexia nervosa i bulimia nervosa. Anorexia nervosa obilježena je znatnim gubitkom težine i dubokim strahom od debljanja.
- Suprotno tome, bulimija nervoza podrazumijeva ponavljajuće epizode konzumiranja prekomjernih količina hrane, koje se zatim suzbijaju metodama poput induciranog povraćanja ili pretjerane tjelovježbe. Poremećaj prejedanja spada u kategoriju poremećaja ponašanja i kompulzivnih poremećaja, gdje pojedinci konzumiraju velike količine hrane bez osjećaja kontrole ili uključenja u kompenzacijske radnje. Poremećaj pažnje s hiperaktivnošću (ADHD) je stanje obilježeno poteškoćama u održavanju pažnje, impulzivnim ponašanjem i pojačanom tjelesnom aktivnošću.
Nasuprot tome, poremećaj kontrole nagona obuhvaća impulzivne radnje poput kockanja, pretjerane kupnje, kompulzivnog kockanja i kleptomanije. 6. Poremećaji koji proizlaze iz traume: Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) manifestira se nakon traumatskog događaja. Njegovi simptomi uključuju uznemirujuće noćne more, nametljive bljeskove i svjesno nastojanje da se izbjegnu okidači.
S druge strane, poremećaji prilagodbe odnose se na emocionalne reakcije kojima se pojedinci podvrgavaju kada su suočeni sa stresnim situacijama, kao što su razvod, nezaposlenost ili smrt voljene osobe. Ove reakcije mogu uvelike ometati nečiju sposobnost da se uključi u svakodnevne poslove. Kada je riječ o rješavanju problema, pojedinci mogu birati između niza terapijskih pristupa. Mogu se odlučiti za psihoterapiju, koja uključuje kognitivno bihevioralnu terapiju, terapiju izloženosti ili obiteljsku terapiju.
S druge strane, farmakoterapija nudi korištenje lijekova poput antidepresiva, antipsihotika ili anksiolitika. Kako bi se postigli najbolji rezultati, kombinacija psihoterapije i farmakoterapije često se koristi kao strategija liječenja. Ključno je priznati da su mentalni poremećaji značajna stanja koja zahtijevaju temeljitu dijagnozu i nadzor od strane ovlaštenog stručnjaka za mentalno zdravlje. Smjernice terapeuta ili psihijatra presudne su u uspješnom rješavanju ovih poremećaja i poboljšanju cjelokupne dobrobiti.
