– Za danas jedna jako zanimljiva tema, a koja je povezana sa šećerom, poznati tihi ubica kojeg kada jednom dobijete onda ste u jako velikim problemima. Međutim, sa dijabetesom možete živjeti, ako ga držite pod kontrolom….
Dijabetes, također poznat kao dijabetes melitus, je kronična metabolička bolest koja se opisuje kao neuspjeh u adekvatnoj ravnoteži razine inzulina, što rezultira povećanjem razine šećera u krvi. Može oštetiti kritične organe i tkiva, što može dovesti do invaliditeta ako se dugoročno ne liječi dobro. Pojava dijabetesa može biti povezana s mnogim uzrocima i ‘okidačima’. Kao što su stabljike nezdrave prehrane, poput nezdrave hrane, visoke razine stresa ili neaktivnosti, a nadalje ti čimbenici također mogu pogoršati simptome kod ljudi koji već boluju.
Uobičajeni rani znakovi i dijagnostički kriteriji dijabetes melitusa uključuju pojačano izlučivanje urina, povećanu žeđ, neobjašnjivi gubitak težine. Prema riječima dr. med. Saše Kikovića, hitna terapija preporuča se pacijentima s šećerom višim od 7,0 mmol/l; oni unutar raspona od 6,1-6,9 mmol/l trebaju imati oralni test tolerancije glukoze (OGTT).
Dijagnostički kriteriji za dijabetes su sljedeći: Za određivanje da pojedinac ima dijabetes, kriteriji su glukoza u plazmi natašte (FPG) od ≥ 7,0 mmol/L (126 mg/dL) ili 2-satna vrijednost glukoze u plazmi u oralnom testu tolerancije glukoze od 75 g ( OGTT) od ≥11,1 mmol/L (200 mg/dL) ili pri bilo kojoj slučajnoj koncentraciji glukoze u krvi ≥ 11,1 mmol/L (200 mg/dL) u bolesnika s klasičnim simptomima hiperglikemije ili razinom hemoglobina A1c od ≥ 6,5%. Dijeta je također još jedan ključni način na koji se može upravljati; preporuča se uzimanje hrane bogate vlaknima i dobrim ugljikohidratima, dok se zasićene masti smanjuju na najmanju moguću mjeru. Predlažu se sljedeće smjernice:
Da bi prehrana zdrave odrasle osobe bila nutritivno adekvatna, oko 50-55% ukupnih kalorija treba dolaziti iz ugljikohidrata, manje od 30% iz masti (manje od 7% iz zasićenih masti), a ostatak iz proteina. Za osobe s dijabetesom, unos masti trebao bi biti oko 30% ukupnih kalorija ili manje. Savjetuje se da osobe s dijabetesom pokušaju izbjegavati jako prerađenu hranu, trans masti i hranu s visokim udjelom zasićenih masti. Ljudi s predijabetesom imaju veći rizik od dobivanja dijabetesa. Da bi se to spriječilo, od velike je važnosti zdrava prehrana i aktivna tjelesna aktivnost koja dovodi do normalne tjelesne težine.
Osoba bi se također trebala testirati na dijabetes ne kasnije od 45 godina i ranije ako su dostupni drugi dodatni čimbenici rizika, poput pretilosti stupnja 2 (BMI veći od 35) ili obiteljske anamneze s ovom bolešću. Učinkovito upravljanje dijabetesom uključuje promatranje dijabetesa kao multisistemskog poremećaja koji zahtijeva i medicinsku prehranu, promjene načina života i, gdje je to prikladno, lijekove. Obavezni su tromjesečni posjeti bolnici i kontinuirano praćenje koje će smanjiti šanse za razvoj teških komplikacija povezanih s dijabetesom. Osjećate li se umorno, letargično i bez energije nakon buđenja? Ove simptome biste mogli zanemariti kao samo proljetni umor.
Ali budite upozoreni: oni također mogu biti znakovi nečeg ozbiljnijeg što vreba ispod površine. Usred opće rasprave o proljetnoj asteniji, važno je biti oprezan i shvatiti da slabost može signalizirati ozbiljnije zdravstvene probleme. Pothranjenost, neaktivnost, stanja štitnjače, anemija i sistemske bolesti samo su neki od mogućih uzroka koji mogu pridonijeti vašem stalnom umoru. Ako se cijelo vrijeme osjećate umorno i dovoljno spavate, možda je vrijeme da razmislite o dijabetesu.
Ovo je još važnije ako ste stariji od četrdeset pet godina ili ako imate prekomjernu težinu ili ako vaša obitelj ima genetsku predispoziciju za dijabetes. Simptomi depresije nisu ograničeni samo na emocionalne poremećaje; mogu se pojaviti i kao nedostatak energije i stalni osjećaj umora. Ovaj poremećaj raspoloženja daleko nadilazi um i može se dokazati fizičkim simptomima, poput kroničnog umora, poremećaja spavanja i gubitka apetita. Za poboljšanje dobrobiti i visoku razinu energije preporuča se povećati unos cjelovitih namirnica, više svježih namirnica u prehrani s naglaskom na one bogate vitaminom C.
- Dodatno, prioritet treba staviti na unos B kompleksa vitamine kao i vitamin D jer su neophodni za jačanje živčanog sustava i održavanje zdrave energetske ravnoteže. Ograničite šećer i prerađenu hranu kako biste izbjegli iznenadni nalet energije, a zatim pad i osjećaj umora. Druga opcija koju treba razmotriti je vježba. Iako nije najprivlačnija opcija, stručnjaci preporučuju da redovitu tjelovježbu učinite dijelom života kako biste održali protok pozitivne energije i ostali u formi i finom stanju. Vijesti.me pišu: “Preporučujemo da vam svakodnevne šetnje na otvorenom pređu u naviku.”
