Tema današnjeg članka bit će nam svima dobro poznata opaka bolest  rak.Rak i tumori spadaju u najsmrtonosnije bolesti današnjice, bolesti koje svake godine odnose milione života širom svijeta.

Iako je medicina u posljednjim desetljećima ostvarila ogroman napredak, još uvijek nije pronađen lijek koji bi u potpunosti izliječio ovo stanje. Upravo zato naglasak je sve više na prevenciji, zdravim navikama i pravovremenoj dijagnostici, jer se pokazalo da način života može imati značajan utjecaj na tok bolesti i uspješnost liječenja.

  • Onkolozi širom svijeta ističu da se šanse pacijenata mogu povećati uz promišljen izbor prehrane i usvajanje zdravijih navika. Dr. Elizabeth Komen, stručnjakinja za onkologiju, naglašava da male promjene u svakodnevnom životu mogu imati dalekosežne posljedice. Primjerice, započeti dan čašom vode i kratkom šetnjom od samo deset minuta može pozitivno djelovati na opće stanje organizma. Ona preporučuje da pacijenti, ali i zdravi pojedinci, obrate posebnu pažnju na doručak jer upravo jutarnji obrok često određuje razinu energije i raspoloženja za ostatak dana.

Prehrambene navike imaju ogroman utjecaj na rizik od razvoja određenih oblika raka. Dr. Kamat, specijalist za karcinom debelog crijeva, ističe da treba ograničiti unos slanine, kobasica i drugih prerađenih mesnih proizvoda. Istraživanja su jasno pokazala vezu između konzumacije takvih namirnica i povećanog rizika od kolorektalnog karcinoma. Umjesto toga, prednost treba dati nemasnim izvorima proteina poput piletine, ribe, mahunarki ili jaja.

  • Ipak, liječnici napominju da se ne treba potpuno odreći omiljene hrane. Umjerenost je ključ – ako postoji namirnica kojoj teško odolijevate, nije problem povremeno je konzumirati, primjerice vikendom. Ono što se ipak snažno savjetuje jest izbjegavanje industrijski prerađene hrane prepune šećera, masnoća i umjetnih aditiva. Takve namirnice ne samo da nemaju nutritivnu vrijednost nego i remete ravnotežu crijevne flore, što dodatno slabi imunitet.

Stručnjaci posebno upozoravaju na instant žitarice i pretpakirane pahuljice, koje su često prepune šećera i umjetnih dodataka. Iako se predstavljaju kao zdrava opcija, zapravo pružaju brzi skok energije nakon kojeg ubrzo slijedi pad i osjećaj umora. Slično je i s pecivima, palačinkama i vaflima – oni možda zadovolje trenutnu želju, ali ostavljaju organizam bez potrebnih nutrijenata.

Pored izbora hrane, veliku ulogu ima i kontrola porcija. Prejedanje može dovesti do pretilosti, a poznato je da upravo višak kilograma povećava rizik od brojnih vrsta raka. Zato se savjetuje balans – jesti dovoljno da tijelo dobije potrebnu energiju, ali ne opterećivati probavni sistem i ne unositi više nego što je potrebno.

  • Uloga prehrane posebno je važna u samom liječenju raka. Terapije poput kemoterapije i zračenja često iscrpljuju organizam i uzrokuju nuspojave koje mogu dovesti do pothranjenosti. Statistike pokazuju da između 30 i 85 posto onkoloških pacijenata pati od pothranjenosti, a ona direktno utječe na kvalitetu života i otpornost organizma. Čak 10 do 20 posto pacijenata gubi bitku s bolešću ne zbog samog raka, nego zbog posljedica pothranjenosti.

Problem je što pothranjenost nije uvijek lako uočiti. Pacijent može imati normalan indeks tjelesne mase, ali svejedno biti u nutritivnom deficitu. Zato liječnici naglašavaju važnost redovne nutritivne procjene odmah nakon postavljanja dijagnoze, bez čekanja da se stanje pogorša. Čak i oni pacijenti koji izgledaju zdravo mogu imati poteškoća u unosu dovoljno hrane tokom liječenja, pa je važno pravovremeno planirati dijetalnu terapiju.

Najbolje rezultate daje multidisciplinarni pristup u kojem sudjeluju liječnici, medicinske sestre i nutricionisti. Oni zajedno rade na tome da pacijent dobije hranu bogatu nutrijentima, dovoljno proteina i energije kako bi se tijelo lakše nosilo s liječenjem i nuspojavama. Cilj je osigurati da organizam ostane snažan, jer samo tako pacijent može izdržati zahtjevne terapije i povećati šanse za oporavak.

Rak je bolest koja ne pogađa samo tijelo nego i cijeli način života. Male, svakodnevne odluke – od izbora namirnica za doručak, preko uvođenja kratkih šetnji, do izbjegavanja nezdravih navika – mogu značajno utjecati na tok bolesti. Iako lijek još nije pronađen, borba protiv raka ne vodi se samo u bolničkim sobama, već i u kuhinji, za stolom i u svakodnevnim odlukama svakog pojedinca.

Preporučeno