Održavanje zdravog srčanog mišića, normalnog krvnog tlaka i cjelokupnog zdravlja krvnih žila presudno je u prevenciji bolesti srca, koje su i dalje vodeći uzrok smrti u našoj zemlji. Opće je poznato da prehrana igra ključnu ulogu u postizanju ovih ciljeva. Iako se često govori o hrani koju treba izbjegavati, važno je prepoznati da pravo rješenje leži u pronalaženju ravnoteže i davanju prioriteta kvaliteti hrane koju konzumiramo.
Prevladava zabluda o negativnom utjecaju crvenog mesa na zdravlje kardiovaskularnog sustava. Ipak, dr. Snežana Bašić, specijalistica interne medicine i kardiologije, pojašnjava da nije riječ o mesu samom po sebi, već o dodacima i načinima obrade na visokim temperaturama. Dr. Bašić ističe važnost sagledavanja izvora mesa i ostalih sastojaka prehrane.
Prema dr. Bašiću, naš organizam esencijalne hranjive tvari, posebice bjelančevine i masti, dobiva iz hrane, posebice mesa. Iako sama hrana nije sama po sebi štetna za tijelo, potencijalno štetne komponente u njoj mogu predstavljati probleme. Dr. Bašić ističe da bi crveno meso bez hormona, poput svinjetine i junetine, moglo biti korisno i potrebno ljudskom organizmu.
Zauzevši suprotno stajalište, dr. Bašić se protivi konzumiranju genetski modificirane piletine. Prema njezinim riječima, trenutna pasmina kokoši nije rezultat prirodne selekcije, već proizvod genetske modifikacije s ciljem postizanja abnormalno velikih grudi u odnosu na ostatak tijela. Ona dalje objašnjava da genetski modificirana hrana ima potencijal poremetiti hormonalnu ravnotežu, što dovodi do oštećenja krvnih žila. Prebacujući fokus na gazirana pića i alkohol, istražimo njihov utjecaj.
Prema riječima dr. Bašića, gazirana pića ugrožavaju zdravlje srca, kao i velike količine alkohola. No, ističe kako konzumacija malih količina alkohola, poput jedne ili dvije čašice, zapravo može pozitivno utjecati na tijelo pospješujući cirkulaciju. Međutim, važno je napomenuti da prekomjerna konzumacija alkohola može biti štetna za srčani mišić.
Osim toga, treba izbjegavati gaziranu vodu jer dovodi do zakiseljavanja tijela, što može imati negativan učinak na krvne žile i srce. Dr. Bašić dalje pojašnjava da ugljični dioksid prisutan u gaziranoj vodi povećava kiselost organizma, što rezultira smanjenjem koncentracije kisika u krvi i povećanjem koncentracije ugljičnog dioksida, što potencijalno pridonosi razvoju raka.
Za optimalnu kardiovaskularnu dobrobit, dr. Bašić savjetuje da u svoju prehranu uvrstite prirodni koenzim Q10 koji igra vitalnu ulogu u opskrbi mitohondrija mišića kisikom. Nadalje, bitno je uzeti u obzir elemente načina života koji utječu na kvalitetu hrane koju konzumiramo, kao što je prisutnost onečišćenja zraka.
Očuvanje kardiovaskularnog zdravlja može se postići ne samo uklanjanjem nepoželjnih prehrambenih izbora, već i umjerenošću u konzumaciji te vođenjem računa o izvoru i sastavu hrane koju konzumiramo. Usvajanjem visokokvalitetne prehrane koja uključuje svjestan odabir izvora mesa i izbjegavanje genetski modificirane hrane i gaziranih pića, možemo uvelike poboljšati dobrobit našeg srca i krvnih žila.
BONUS TEKST:
Šljive: Istorija, Sorte, Nutritivne Vrednosti i Koristi
Uvod
Šljive (Prunus domestica) su voće koje se već vekovima gaji i cenjeni su zbog svog ukusa, sočnosti i brojnih zdravstvenih koristi. Ove plodove može se jesti sveže, sušene, ili koristiti u pripremi različitih jela i pića. U ovom tekstu, detaljno ćemo istražiti istoriju šljiva, njihove različite sorte, nutritivne vrednosti, koristi za zdravlje i značaj u kulinarstvu i kulturi.
Istorija šljiva
Šljive imaju bogatu istoriju koja seže unazad nekoliko hiljada godina. Poreklo šljiva vodi nas u područje jugoistočne Evrope i zapadne Azije, gde su divlje vrste šljiva prvi put primećene. Najstariji dokazi o kultivaciji šljiva potiču iz antičkih civilizacija. Rimljani su bili među prvim koji su uzgajali šljive u vrtovima i koristili ih u različitim kulinarskim pripremama.
Tokom srednjeg veka, šljive su se širile kroz Evropu zahvaljujući monaškim zajednicama koje su ih gajile u svojim vrtovima. U 19. veku, šljive su stigle u Ameriku, gde su se brzo adaptirale i postale popularne u različitim sortama. Danas se šljive gaje širom sveta i koriste se u različitim kulinarskim i industrijskim primenama.
Vrste šljiva
Postoji mnogo različitih sorti šljiva, koje se mogu klasifikovati prema različitim kriterijumima, uključujući boju, veličinu i ukus. Evo nekoliko glavnih kategorija:
Sorte sa crvenom kožom: Ove šljive imaju karakterističnu crvenu ili purpurnu kožu. Primeri uključuju ‘Santa Rosa’, ‘Methley’ i ‘Stanley’. Ove sorte su poznate po svom sočnom mesu i slatkom ukusu.
Sorte sa žutom kožom: Šljive sa žutom kožom, kao što su ‘Goldbar’ i ‘Oregon’, obično imaju slatko-kiselkast ukus i svetlu boju mesa. Često se koriste za pravljenje džemova i sokova.
Sorte sa zelenom kožom: Neke sorte šljiva imaju zelenu kožu, kao što su ‘Green Gage’ i ‘Early Rivers’. Ove šljive su često slatke i bogate aromom.
Suve šljive: Suve šljive su posebna kategorija koja obuhvata sušene šljive, koje se koriste kao grickalice ili sastojak u različitim jelima. Najpoznatija vrsta je ‘D’Agen’, koja se koristi za proizvodnju sušenih šljiva.
Nutritivne vrednosti
Šljive su bogate hranljivim materijama i pružaju brojne zdravstvene koristi. Evo nekih od ključnih nutritivnih vrednosti šljiva:
Vitamini i minerali: Šljive su odličan izvor vitamina C, koji je važan za jačanje imunološkog sistema i zaštitu ćelija od oksidativnog stresa. Takođe sadrže vitamine A, K i B6, kao i minerale kao što su kalijum, gvožđe i magnezijum.
Vlakna: Šljive su bogate dijetalnim vlaknima, posebno pektinom, koji pomaže u poboljšanju probave, regulaciji nivoa šećera u krvi i smanjenju nivoa holesterola.
Antioksidanti: Šljive su bogate antioksidantima kao što su flavonoidi, polifenoli i antociani, koji pomažu u borbi protiv slobodnih radikala i mogu smanjiti rizik od hroničnih bolesti.
Niskokalorične: Šljive su niskokalorične i imaju visok sadržaj vode, što ih čini pogodnim za one koji žele da kontrolišu telesnu težinu.
Koristi za zdravlje
Šljive pružaju brojne koristi za zdravlje, uključujući:
Poboljšanje probave: Šljive su poznate po svojoj sposobnosti da poboljšaju probavu i spreče zatvor. Dijetalna vlakna u šljivama pomažu u održavanju zdrave crevne flore i poboljšavaju redovno pražnjenje creva.
Regulacija nivoa šećera u krvi: Šljive imaju nizak glikemijski indeks i mogu pomoći u održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi. Ovo ih čini pogodnim za osobe sa dijabetesom.
Poboljšanje zdravlja kostiju: Šljive su bogate vitaminom K i mineralima kao što su kalijum i bor, koji pomažu u održavanju zdravlja kostiju i prevenciji osteoporoze.
Podrška zdravlju srca: Antioksidanti i vlakna prisutni u šljivama mogu pomoći u smanjenju rizika od srčanih bolesti. Šljive mogu pomoći u snižavanju nivoa lošeg holesterola i krvnog pritiska.
Prevencija raka: Neke studije sugerišu da antioksidanti u šljivama mogu imati antikancerogena svojstva i pomoći u prevenciji određenih vrsta raka.
Značaj u kulinarstvu i kulturi
Šljive imaju značajnu ulogu u kulinarstvu i kulturi širom sveta. Evo nekoliko primera njihove upotrebe:
Kulinarska upotreba: Šljive se mogu koristiti u različitim kulinarskim pripremama, uključujući pite, džemove, kompot i sosove. Suve šljive se često koriste u pripremi pečenih jela i salata.
Pića: Šljive se koriste za pravljenje različitih pića, uključujući rakiju i vina. U mnogim zemljama, šljive su osnovna komponenta u proizvodnji alkoholnih pića.
Tradicionalne i kulturne upotrebe: U nekim kulturama, šljive su povezane sa različitim tradicijama i običajima. Na primer, u Japanu se koristi šljiva ume za pravljenje umeboshi, kisele šljive koje se koriste kao začin i lek.
Estetska vrednost: Šljive imaju lepe boje i oblike koji se često koriste u dekoraciji i prezentaciji hrane. Njihova živopisna boja dodaje estetsku vrednost različitim jelima.
Zaključak
Šljive su ne samo ukusno i hranljivo voće, već i značajan deo ljudske ishrane i kulture. Njihova bogata istorija, raznovrsne sorte, nutritivne vrednosti i koristi za zdravlje čine ih dragocenim dodatkom našoj ishrani. Bilo da ih konzumiramo sveže, sušene ili u različitim kulinarskim pripremama, šljive nastavljaju da igraju važnu ulogu u našim životima i u našem razumevanju hrane i zdravlja.
