Kada se jede pasulj, većina osoba u roku od samo par minuta ima probleme sa probavom. Jednostavno, pasulj oslobađa veliku energiju i samim time dovodi do nadimanja. Evo, kako da riješite taj problem….
Pasulj zauzima značajno mesto kao omiljeno jelo u srpskoj kuhinji, a za njegovu idealnu pripremu postoje različiti saveti. Svatko ima svoju jedinstvenu metodu koja olakšava kuhanje glasovitog vojnog graha ili klasične korizmene prebranice. Unatoč tome, bitno je razumjeti da određeni elementi koji se nalaze u grahu mogu uzrokovati probavne probleme. Iako su mahunarke, orašasti plodovi, žitarice i sjemenke priznate kao opcije zdrave hrane, oni mogu predstavljati određene rizike za tijelo zbog prisutnosti fitinske kiseline.
- Ova kiselina veže se za važne minerale poput bakra, magnezija, joda, željeza i cinka. Posljedično, ove ključne hranjive tvari prerano se izbacuju iz tijela, sprječavajući ih da pruže ikakve zdravstvene koristi. Nedostatak zaštitne “barijere” u probavnom traktu protiv fitinske kiseline sprječava apsorpciju važnih minerala, proteina i masti. Kao rezultat, ovaj nedostatak rezultira nedovoljnom količinom esencijalnih hranjivih tvari, što kasnije može dovesti do problema unutar mišićno-koštanog, imunološkog i probavnog sustava.
Evo nekoliko ključnih točaka u vezi s grahom: Nadalje, važne su mahunarke poput leće, graha, kikirikija, graška i soje. Određeni orašasti plodovi, osobito bademi, lješnjaci i orasi, također izazivaju značajnu zabrinutost. Osim toga, sjemenke poput suncokreta, bundeve, lana, maka i sezama imaju visoku koncentraciju fitinske kiseline. Prema Pavlovoj, ove namirnice obiluju esencijalnim nutrijentima, uključujući vlakna, koja su potrebna tijelu, pa bi ih stoga trebalo nastaviti uključivati u prehranu.
Pavlova opisuje različite strategije za smanjenje razine fitinske kiseline. Jedan značajan pristup je toplinska obrada, koja može smanjiti koncentraciju fitinske kiseline za 30 do 35 posto. Namakanje hrane u vodi daje najznačajnije rezultate. No, veliki nedostatak ove tehnike je dugotrajnost, piše Novi.ba. Ilustracije radi, smeđu rižu treba namakati u vodi 12 sati, dok zobene pahuljice treba namakati oko 10 do 12 sati. Obično je za bijelu rižu potrebno oko devet sati namakanja, a biserni ječam je najbolje ostaviti da se namače šest sati.
Za bolje rezultate preporuča se dodati malu količinu octa ili limunovog soka u vodu za namakanje. Liječnik je preporučio alternativni pristup snižavanju razine fitinske kiseline, koji uključuje namakanje “problematične” hrane u sirutki. Osim toga, utvrđeno je da klijanje žitarica i graha smanjuje sadržaj fitinske kiseline za otprilike pedeset posto. Prema Pavlovoj, najučinkovitija tehnika je mješavina različitih metoda obrade hrane. Namakanje hrane prije kuhanja ili pečenja dovodi do najvećeg smanjenja fitinske kiseline.
