U ovim toplim danima moramo znati da je hidratacija ključna.Dok mnogi visoke temperature doživljavaju kao uobičajeni dio ljeta, ljekari upozoravaju da ekstremna vrućina nije bezazlena.
Tokom ovih vrelih ljetnjih dana koji su zahvatili Srbiju, građani se suočavaju ne samo s neprijatnostima visokih temperatura, već i sa ozbiljnim zdravstvenim rizicima koje takvi uslovi donose. Prema riječima doktorke Ivane Stefanović iz beogradske Hitne pomoći, situacija zahtijeva maksimalnu odgovornost i pažnju, jer posljedice mogu biti teške, posebno za hronične bolesnike i starije osobe.
Temperature koje dostižu i 39 stepeni, uz minimalno osvježenje tokom noći, ozbiljno opterećuju organizam. Ljekarske ekipe beleže sve više poziva i intervencija, a iako brojke možda djeluju uobičajeno, stanje ljudi je osjetno pogoršano. Posebno su ugroženi oni koji boluju od kardiovaskularnih bolesti, kao i osobe koje se bore s malignim oboljenjima, jer visoka temperatura dodatno slabi organizam i otežava normalno funkcionisanje.
- Jedan od fizioloških efekata visokih temperatura jeste širenje krvnih sudova, što dodatno opterećuje srce. Ljudi sa niskim krvnim pritiskom često se suočavaju sa simptomima poput vrtoglavice, nesvjestice pa čak i padova, dok oni sa visokim pritiskom moraju dodatno pratiti svoje stanje. Zbog toga se preporučuje da se izlazak na ulicu svede na minimum u periodu između 11 i 17 časova, kada je sunce najjače. Ukoliko se ipak mora izaći, važno je boraviti u rashlađenim ili barem dobro provjetrenim prostorijama.
Važnu ulogu ima i odjeća. Ona mora biti lagana, svijetlih boja i izrađena od prirodnih materijala poput pamuka ili lana. Takva garderoba omogućava koži da diše i smanjuje znojenje, čime se tijelo štiti od pregrijavanja. Djeca bi uvijek trebala imati kape na glavi, a starije osobe bi morale izbjegavati izlaganje suncu, naročito bez ikakve zaštite.
Hidratacija je ključna. Potrebno je konstantno unositi tečnost, ali ne samo običnu vodu. Organizam tokom vrućine troši i energiju, pa su preporučeni i napici poput limunade s medom, koji brzo vraćaju potrebnu snagu. Osobe sklone niskom pritisku trebalo bi da pri ruci imaju nešto slano, kao što su štapići ili perece, kako bi izbjegli nagli pad krvnog pritiska.
- Poseban problem predstavljaju urbane sredine, gdje dominira tzv. efekat betonske toplote. Asfalt i zgrade zadržavaju toplotu čak i noću, zbog čega je temperatura u gradovima viša nego u ruralnim predjelima. To dodatno otežava život stanovnicima viših spratova, pogotovo onima koji žive pod krovovima, jer se prostorije brzo zagriju i mogu dostići temperature iznad 40 stepeni. U takvim uslovima, čak i osnovna fizička aktivnost postaje napor.
Mnogi stariji građani, iz navike ili želje da uštede, često izbjegavaju upotrebu klima uređaja ili ventilatora, što može biti izuzetno opasno. Upravo zbog toga, uloga porodice i komšija postaje neprocjenjiva. Potrebno je redovno obilaziti starije, provjeravati da li su hidrirani, da li im je prostor rashlađen i treba li im pomoć. U ovim danima solidarnost nije samo gest dobre volje, već i pitanje života i zdravlja.
Ljekari upozoravaju da toplotni udar i dehidracija ne dolaze naglo, ali kada se razviju, mogu imati ozbiljne i dugoročne posljedice. Simptomi poput jake glavobolje, mučnine, crvenila kože, ubrzanog pulsa i zbunjenosti signal su da je hitno potrebna ljekarska pomoć. Zbog toga je ključno osluškivati sopstveno tijelo i ne zanemarivati znakove upozorenja.
Osnovna pravila ponašanja u ovakvim vremenskim uslovima podrazumijevaju izbjegavanje fizičkog napora, boravak u hladu, laganu i redovnu ishranu, česte pauze i, naravno, odgovoran odnos prema sebi i drugima. Samo tako se mogu izbjeći najgori scenariji.
U vremenu kada klimatske promjene postaju sve izraženije, ovakvi ekstremni toplotni talasi neće biti izuzetak, već pravilo. Zato je važno razviti svijest o tome kako se pravilno ponašati i kako zaštititi zdravlje, naročito onih najranjivijih. U ovakvim trenucima, briga o zdravlju nije luksuz, već obaveza svakog pojedinca.
