– U nastavku našeg današnjega članka govorimo o ishrani, koja je jako ukusna a koja i nije baš toliko dobra za naše zdravlje. Radi se o jajima i slanini, koja je jako ukusna, i to pogotovo za doručak…
Naš cijenjeni nutricionist, Predrag Nenadić, poznat je po svojoj stručnosti i kvalifikacijama stečenim na cijenjenim međunarodnim sveučilištima. Obnašao je prestižne dužnosti poput predsjednika Saveza nutricionista Jugoslavije i predsjednika Društva za unapređenje prehrane. Dodatno, stekao je dragocjeno profesionalno iskustvo i usavršavao se kao dijetetičar-nutricionist na Sveučilišnoj klinici u Ludwigshafenu, Njemačka. U svojstvu znanstvenog istraživača i pisca aktivno je promicao i surađivao u raznim uglednim publikacijama, te je autor cijenjenih stručnih knjiga.
Tu spadaju “Kako prehranom održati optimalno zdravlje” (1976.), “1001 strategija za dugovječnost” (1978.), “Standardi prehrambenih potreba studenata u Jugoslaviji” (1979.), “D Kompleks 101″ (2017.), ” Punom odlučnošću postići idealnu tjelesnu težinu – uhvatiti se u koštac s pretilošću“ (2018.), „Hrana kao lijek – terapeutske dijete za bolesti“ (2019.) i „Jabučni ocat – čuvati dobrobit“ (2019.). Njegov izniman rad prepoznat je brojnim priznanjima i nagradama. Točnije, razjašnjava primarni čimbenik koji stoji iza razvoja kolesterola i masne jetre. Važno je odbaciti zabludu da je masna hrana uzrok masne jetre. Ovo je uobičajeni nesporazum. Jetra zapravo pretvara višak šećera u masno tkivo.
Kolin, poznat i kao vitamin B4, koji se obično nalazi u hrani poput slanine, jaja i mesa, pomaže u distribuciji kolesterola i sprječava njegovo nakupljanje u jetri. Umjesto toga, šalje se u područja poput masnog tkiva, što rezultira većim trbuhom, stražnjicom i tako dalje. Zanimljivo, kada izbjegavamo unos zdravih masnoća zbog straha od kolesterola, zapravo povećavamo rizik od razvoja masne jetre. To je istaknuo stručnjak za naš časopis, koji je izjavio:
Stanje koje se obično naziva bezalkoholna masna jetra karakterizira nesposobnost jetre da pravilno funkcionira, što rezultira nemogućnošću učinkovite eliminacije toksina i detoksikacije tijela. To se može manifestirati različitim simptomima kao što su pojava akni i prištića na koži, povećanje prhuti, nokti koji postaju lomljivi i listaju se te uporan svrbež po cijelom tijelu. On naglašava ključnu ulogu dobrog kolesterola u podržavanju optimalne tjelesne funkcije. Priroda nije stvorila kolesterol kao protivnika čovječanstvu.
Zapravo, ljudi trebaju kolesterol za razne bitne funkcije, kao što su sinteza hormona i formiranje staničnih membrana. Kolesterol je vitalna komponenta za ljudsko zdravlje. Međutim, komplikacije nastaju kada postoji višak LDL kolesterola, općenito poznatog kao “loš” kolesterol. Nadalje, razotkrio je mehanizam koji stoji iza povišenja razine triglicerida. Za “Stil” ističe da prisutnost triglicerida nije posljedica konzumiranja svinjskog mesa, već posljedica konzumiranja prekomjernih količina voća, kruha, peciva i rafiniranog brašna. Kako učinkovito očistiti jetru i pročistiti tijelo? Fokus je isključivo na prehrani!
Održavanje dobro strukturiranog načina života ima veliki značaj. Neophodno je osigurati dovoljan unos vode jer jetra ima veliku korist od hidratacije. Konzumacija odgovarajuće količine biljnih vlakana, topivih i netopivih, od vitalnog je značaja. Neophodno je u našu prehranu uvrstiti one namirnice koje jetra favorizira, poput gorkih elemenata poput lincure, maslačka, korijena čička i dr. Kako biste uspješno smanjili razinu kolesterola i triglicerida, dr. Nenadić preporučuje izbacivanje svih ugljikohidrata i umjetnih šećera iz dnevnog unosa hrane. Za promicanje zdrave jetre, preporuča se uključiti hranu koja je bogata korisnim mastima u vašu prehranu.
Primjeri takvih masti uključuju domaću svinjsku mast, maslinovo ulje i hladno prešana biljna ulja. Uz to, konzumacija hrane bogate kolinom, poput slanine i jaja, također može doprinijeti zdravlju jetre. Uključivanje izvora zdravih masti poput lososa i skuše također je vrlo korisno. Važno je napomenuti da čišćenje jetre konzumacijom sokova nije učinkovito, pogotovo onih koji su komercijalno dostupni. Ovi sokovi često sadrže fruktozu, koja je posebno štetna za kontrolu težine. Unatoč tome što proizvodu daje slatkoću, fruktoza također doprinosi nakupljanju masti u tijelu.
Zbog toga su razine triglicerida i kolesterola u tijelu povišene. Značajan naglasak stavlja na razliku između fruktoze koja se nalazi u voću i fruktoze prisutne u industrijskim proizvodima. Proizvođači ističu fruktozu dobivenu iz voća kao “voćni šećer”. Dok strukturni sastav ostaje isti, fruktoza koja se koristi u industrijskim proizvodima potječe iz kukuruza, obično poznata kao glukozno-fruktozni sirup, a ne dobiva se iz voća.