Tokom svoje mladosti, Emina Jahović nije imala problema sa zdravljem. Kao dete zdravstvenih radnika, pevačica je bila redovno snabdevena suplementima i pravilnom ishranom, što je doprinelo tome da retko oboljeva.
- Jedina nesreća koja je izašla u medije bila je ozljeda nosa koju je kasnije odlučila operirati iz estetskih razloga.Talentirana kantautorica od 27. godine boravi u Turskoj, gdje je ušla u brak s glazbenikom Mustafom Sandalom, da bi se nedavno razišla.U Istanbulu je s njim osnovala dom i uspješno prigrlila svoju ulogu majke. Unatoč njegovoj popularnosti u gradu, vješto je čuvala svoju privatnost, što je dovelo do ograničenih saznanja o njoj i njezinom trenutnom zdravstvenom stanju.
Za što domaći mediji sve do posljednjih godina nisu znali, pjevačica se nakon rođenja djeteta suočila s ozbiljnom bolešću. Naime, medicinski stručnjaci su joj nakon dolaska sina Jamana dijagnosticirali poremećaj srednjeg uha. Ovo je stanje spriječilo njezinu sposobnost da se brine o svojoj bebi u razdoblju duljem od šest mjeseci i umanjilo joj pokretljivost, zbog čega nije mogla hodati bez posljedica.Po prelasku iz ove faze svog života Emina je komponirala pjesmu “Vertigo” koju je potom podijelila sa svojom suradnicom Jelenom Tomašević.
Pjesma služi kao dirljiv podsjetnik na vrijeme u njezinom životu koje je bilo nevjerojatno lijepo i neizmjerno izazovno. Nakon rođenja Jamane, doživjela je šestomjesečni napad vrtoglavice. Kristali u njezinom srednjem uhu su se pomaknuli ili premjestili, uzrokujući ovaj dezorijentirajući osjećaj.
Unatoč nedostatku širokog medicinskog znanja, Emina se s lakoćom prisjeća nestanka pjesme “Vertigo”, problema s kojim se borila prije 14 godina. Suočavanje s vrtoglavicom za nju nije bio jednostavan zadatak, jer često dolazi sa snažnim osjećajem kretanja u okolini.Uz prisutnost simptoma povezanih s kretanjem, često se uočava funkcionalni okulomotorni poremećaj, kolaps tijekom stajanja i hodanja te mučnina.
BONUS TEKST:
U današnjem ubrzanom ritmu života, tehnoloških inovacija i globalizacije, svet se nalazi u kontinuiranom procesu promena i prilagođavanja. Ovi dinamični faktori utiču na sve aspekte našeg života, od načina na koji komuniciramo i radimo, do naših socijalnih interakcija, kulturnih obrazaca i političkih sistema.
Tehnološki napredak, posebno u oblasti informacionih tehnologija, transformisao je način na koji se informišemo i povezujemo sa svetom. Internet nam pruža pristup ogromnom fondu znanja i resursa, omogućavajući nam da istražujemo, učimo i stvaramo na globalnom nivou. Društvene mreže su postale platforme za interakciju, deljenje mišljenja i aktivizam, povezujući ljude širom sveta i utičući na društvene pokrete i političke promene.
U svetu rada, automatizacija i veštačka inteligencija preoblikuju industrije i poslovne modele. Ovi tehnološki trendovi otvaraju nove mogućnosti za efikasnije procese proizvodnje i upravljanja, ali istovremeno postavljaju izazove u vezi sa budućnošću radnih mesta i potrebom za novim veštinama. Edukacija i stalno usavršavanje postaju ključni faktori za uspeh u ovom novom ekonomskom okruženju.
Socijalne promene su takođe neizbežan deo savremenog društva. Pitanja kao što su rodna ravnopravnost, prava LGBT zajednice, migracije i kulturna raznolikost postaju centralna tema javnih rasprava i političkih agendi. Civilno društvo i aktivisti sve više koriste moć društvenih medija i digitalnih platformi kako bi podigli svest o ovim pitanjima i zahtevali promene od političkih lidera i korporacija.
U kulturi i umetnosti, digitalizacija donosi revolucionarne promene u načinu na koji stvaramo, konzumiramo i distribuiramo umetnost. Virtuelna stvarnost, interaktivne instalacije i digitalna umetnost proširuju granice tradicionalnih umetničkih izraza, stvarajući nove načine za publiku da se angažuje i doživi umetnička dela. Muzička i filmska industrija sve više se oslanjaju na digitalne platforme za distribuciju sadržaja, dok se tradicionalni mediji prilagođavaju novim trendovima potrošnje informacija.
Ekološka pitanja postaju sve urgentnija tema globalne agende. Klimatske promene, gubitak biodiverziteta i zagađenje postaju ključni izazovi za sve zemlje i organizacije koje teže održivom razvoju. Potreba za prelaskom na obnovljive izvore energije, smanjenje upotrebe plastike i zaštita prirodnih staništa postaju imperativi za zaštitu planete i obezbeđivanje bolje budućnosti za sve.
U međunarodnim odnosima, geopolitičke tenzije i trgovinski sporovi doprinose kompleksnosti globalne političke scene. Multilateralna saradnja postaje ključna za rešavanje međunarodnih kriza i zaštite ljudskih prava širom sveta. Digitalna diplomatija i međunarodna bezbednost igraju sve važniju ulogu u prevenciji sukoba i izgradnji mira u globalnom kontekstu.
U zaključku, svet se suočava sa brojnim izazovima i mogućnostima u 21. veku, zahtevajući inovativne pristupe i globalnu saradnju kako bi se rešili kompleksni problemi koji nas okružuju. Ključni faktori za uspeh u budućnosti biće adaptabilnost, edukacija, održivost i poštovanje ljudskih prava. Stvaranje inkluzivnog i pravednog društva zahteva angažovanje svih sektora društva, od pojedinaca i lokalnih zajednica, do globalnih institucija i međunarodnih organizacija.
