Subota je definitivno dan kada Pravoslavni vjernici većinom idu u posjetu svojim najbližima na groblje. Međutim, da li znate da imaju dani kada se ni za živu glavu ne ide na groblje….
Danas se pridržavamo bezbrojnih običaja u našoj kulturi, koji se razlikuju od jednog mjesta do drugog. Svi običaji nisu vezani za sretne prilike; oni mogu biti povezani s različitim događajima, neki su povezani s radosnim trenucima, a neki s tužnim okolnostima. Koliko god su mnoge tradicije izgubile na značaju u društvu u kojem danas živimo, postoje neki običaji koji su uspjeli preživjeti s jedne generacije na drugu, posebice oni vezani uz velike životne događaje. Rođenja, krštenja i sprovodi postaju zanimljivi jer otkrivaju bogatstvo i raznolikost kulturnih praksi koje njegujemo.
Čak i kad naši voljeni umru, ne zaboravljamo ih. Odlaskom na groblje možemo odati počast i održati uspomenu na njih. Sprovode treba više cijeniti zbog njihove starine i značaja koji imaju u različitim društvima. Groblje, koje je dostupno svima, omogućuje osobi koja odaje počast da ga posjeti u bilo koje vrijeme kada to slobodno odluči učiniti — čak i bez formalnih vjerskih obreda za mrtve. Ponekad je dovoljan i trenutak tišine kako bi se izrazila ljubav i poštovanje prema preminulim članovima obitelji i prijateljima.
Postoje i neka nereligijska specifična tradicionalna vjerovanja koja određuju kada je najbolje posjetiti groblje. Uvriježena je zabluda da se grobovi ne posjećuju za Božić ili Uskrs, što nije točno. Drugi dan Uskrsa obilježava se kao dan odavanja počasti mrtvima, a od davnina je običaj da se toga dana na grobljima pale svijeće i polažu cvjetni aranžmani. Također, za vrijeme drugih vjerskih praznika, poput Božića, tradicija je posjećivanje groblja, gdje se često obitelji okupljaju i zajedno mole za pokojne.
Uz sprovode su vezani različiti običaji i vjerovanja, od kojih neki zabranjuju odlazak na groblje nakon što sunce zađe. Općenito uvjerenje da groblja opsjedaju duhovi odražava strah od odlaska na groblje tijekom noći. Prema narodnoj tradiciji, treba izbjegavati odlazak na groblje nakon što padne mrak jer bi to moglo dovesti do nesretne situacije i poremetiti mir umrle osobe. Ovo vjerovanje potječe iz starih vremena kada su ljudi smatrali da se duše mrtvih slobodno kreću noću i da bi njihov mir mogao biti narušen ako ih se ometa.
Bolje je slijediti takva uvjerenja jer nas ona drže na sigurnijoj strani i ne dopuštaju da nas ometaju ili povrijede. Za mnoge je pojedince odlazak na groblje sentimentalan čin jer im omogućuje da odaju počast voljenima i pronađu unutarnji mir. Običajno štovanje groblja obiteljima simbolizira toliko toga; njeguje dubok odnos s precima i identitetom. Ovo je posebno važno u kulturama gdje se poštovanje prema starijima i preminulima smatra temeljnim načelom društva.
Odgovornost čuvanja sjećanja na mrtve obično se prenosi s jedne generacije na drugu, djelujući kao učvršćujuća snaga za vezu među potomcima. Iako su ukorijenjeni u vjerskim i kulturnim običajima, načini posjećivanja groblja mogu biti i utješni te omogućiti osjećaj kontinuiteta s onima koji su preminuli. Održavanje grobova, paljenje svijeća i molitva pomažu u duhovnom dodiru s prošlim generacijama i prenose vrijednosti obožavanja na potomstvo.
Štovanje i sjećanje na naše pretke ključna su načela kršćanstva. Molitveni razgovori s njima i čuvanje uspomena na zajedničke trenutke vrlo su učinkovit način ispunjavanja te obveze. Druga praksa je posjet vječnom počivalištu, bilo na groblju ili bilo gdje drugdje, koji se može obaviti u bilo koje vrijeme bez posebnih postavki, poput oltara u crkvama.
Dva najveća kršćanska blagdana, Božić i Uskrs, često se smatraju neprikladnim za posjet grobljima, ali to nije točno. Blagdan pobjede Isusa Krista nad smrću i njegova oporuka vječnog života čovječanstvu nisu ograničeni na jedan dan. Drugi dan nakon Uskrsa određen je za čašćenje mrtvih. Također, postoji tradicija uređivanja grobova na Boxing Monday, koji se smatra univerzalnim danom čišćenja i ukrašavanja grobova svježim cvijećem i zelenilom.
U nekim dijelovima Srbije na ovaj dan održavaju se parastosi, kada se na grobove stavljaju obojena jaja i pale svijeće u znak sjećanja. Tijekom božićnih blagdana također postoji jedinstveni običaj vezan uz pokojnike – na prvi dan Božića dijeli se objed za duše pokojnika, koji se potom odnosi na groblje kao znak sjećanja i poštovanja.
U stara vremena vjerovalo se da je večera na Badnjak namijenjena mrtvima, čime se izražavala veza između živih i preminulih. Postoji li određeno vrijeme kada biste trebali izbjegavati odlazak na groblje? Jedno od mističnih vjerovanja vezanih uz odavanje počasti mrtvima jest da se na groblje ne smije ići nakon večeri jer je to nesigurno. Ova mjera opreza potječe iz ideje da groblja pripadaju mrtvim dušama, pa se noću pretvaraju u mjesta mistike i tajnovitosti.
Unatoč tome, važno je razumjeti da običaji i vjerovanja variraju od regije do regije i da svaki narod ima svoja pravila i tradicije koje se prenose generacijama. Poštovanje prema mrtvima ostaje univerzalna vrijednost, bez obzira na specifične običaje koje prakticiramo.
