– Danas je subota, definitivno dan kada pravoslavci izlaze na groblje, da zapale svijeću svojim najmilijima. Međutim, još uvijek imamo onih koji i nisu upoznati sa nekim traficionalnim običajima što se tiče odlazaka na groblje….
U našem modernom društvu postoji mnoštvo običaja koji se razlikuju od regije do regije. Ovi običaji obuhvaćaju širok raspon prilika, kako radosnih tako i tužnih. Iako su mnoge tradicije izgubile svoju važnost u današnjem svijetu, postoje određeni običaji koji su izdržali test vremena, posebno oni vezani uz značajne životne prekretnice. Posebno su zadivljujući rituali oko rođenja, krštenja i sprovoda. Sjećanje na one koji su umrli ostaje urezano u našim svijestima i nikada se ne zaboravlja.
- Posjet groblju služi kao način odavanja počasti i osiguravanja da sjećanje na njih živi. Važno je cijeniti sprovode zbog njihove dugogodišnje tradicije. Lako dostupno groblje daje pojedincima slobodu da posjete i odaju počast kad god žele, čak i u nedostatku službenih vjerskih obreda za preminule. Posjet groblju nije samo uvjetovan vjerskim uvjerenjima. Postoje i nereligijska tradicionalna vjerovanja koja određuju optimalno vrijeme za posjete groblju.
Važno je odbaciti zabludu da se grobovi ne posjećuju za Božić ili Uskrs, jer to nije istina. Naime, Uskrs ima veliku važnost u štovanju pokojnika, a od davnina je običaj da se na taj dan na grobljima odaje počast mrtvima. Osim toga, posjećivanje groblja za vrijeme drugih vjerskih praznika, uključujući i Božić, dugogodišnja je tradicija. Pogrebni običaji i tradicija razlikuju se, a neke kulture imaju strogu zabranu posjećivanja groblja nakon zalaska sunca. Prevladavajuće vjerovanje u nadnaravnu prisutnost na grobljima manifestacija je strepnje oko noćnih posjeta.
Narodna predaja nalaže da treba izbjegavati odlazak na groblje nakon što padne mrak, jer to može dovesti do nepovoljnih okolnosti i poremetiti mir pokojnika. Pridržavajući se ovih uvjerenja, možemo osigurati svoju sigurnost i zaštititi se od bilo kakve potencijalne štete ili poremećaja. Posjet groblju ima sentimentalnu vrijednost za mnoge ljude jer pruža priliku za odavanje počasti i razmišljanje o voljenima, čak i onima koji možda nisu bili voljeni. Tradicionalni čin štovanja groblja ima veliki značaj za obitelji jer potiče duboku povezanost s njihovim naslijeđem i osjećajem sebe.
Čin čuvanja uspomene na one koji su otišli obično se shvaća kao dužnost koja se prenosi s jedne generacije na drugu, služeći kao objedinjujući faktor koji jača njihovu povezanost. Iako su obično utemeljeni na vjerskim i kulturnim tradicijama, prakse posjećivanja groblja mogu ponuditi utjehu i potaknuti osjećaj stalne povezanosti s onima koji su nam prethodili. Sudjelovanje u ovim ritualima olakšava duhovnu vezu s prošlim danima i prenosi načela poštovanja budućim generacijama. U kršćanstvu načela štovanja i obilježavanja naših predaka imaju veliko značenje. Sudjelovanje u molitvenim dijalozima s njima i njegovanje uspomena na zajedničke trenutke sreće služe kao vrlo učinkovit način ispunjavanja ove svete dužnosti.
Osim toga, posjet posljednjem počivalištu, bilo da se radi o groblju ili bilo kojoj drugoj lokaciji, može se prihvatiti u bilo kojem trenutku, bez potrebe za razrađenim postavkama poput oltara unutar crkava. Božić i Uskrs, dva najznačajnija blagdana u kršćanskom kalendaru, predstavljaju izazov kada je u pitanju pronalaženje vremena za odavanje počasti na grobovima. Mnogi pojedinci pogrešno vjeruju da je nemoguće odati počast pokojnicima u tim svetim prilikama.
Međutim, ova pretpostavka je netočna. Proslava pobjede Isusa Krista nad smrću i njegovog darivanja vječnog života čovječanstvu traje više od jednog dana. Dan nakon Uskrsa, poznat kao Boxing Monday, posebno je određen za sjećanje na preminule. Običaj je da se na ovaj općepoznati dan održavanja grobova grobovi kite tek izraslom zelenom travom. U nekim regijama Srbije na ovaj dan održava se komemorativni ritual, gdje se živopisna jaja nježno postavljaju na grobove i pale svijeće koje trepere kao simbol sjećanja. Tijekom božićnih blagdana održava se posebna tradicija u čast pokojnika. Naime, na prvi dan Božića dijeli se krepka gozba među dušama pokojnika, koji se potom prenose na groblje.
U davna vremena postojalo je vjerovanje da se badnjačka večera posvećuje pokojnicima te se tako uspostavljala veza s njima. Postoje li određeni sati tijekom kojih je preporučljivo suzdržati se od posjeta groblju? Jedan aspekt mističnih vjerovanja povezanih s odavanjem počasti preminulima je mišljenje da nije sigurno odlaziti na groblje nakon sumraka. Ova mjera opreza proizlazi iz percepcije groblja kao prebivališta preminulih duša, pretvarajući ih u spektralne zajednice jednom kada padne noć.
