U današnjem članku vam pišemo na temu mandarina voća koje mnogi od nas vežu uz miris jeseni i zime. Mandarine su istovremeno simbol djetinjstva, topline doma i zdravlja, ali i podsjetnik da čak i ono što je prirodno i zdravo nije jednako dobro za svakoga. Njihov okus je sladak i osvježavajući, ali postoje ljudi kojima ovaj plod može donijeti više štete nego koristi.

Mandarine su male, ali izuzetno bogate hranljivim sastojcima. Jedna prosječna mandarina ima vrlo malo kalorija, a u sebi nosi vitamin C u količini koja pokriva više od četvrtine dnevne potrebe. Upravo taj vitamin čini ih moćnim saveznikom imuniteta, jer pomaže u obrani organizma od prehlada i infekcija, ali i u bržem zacjeljivanju rana. Osim toga, sadrže i vlakna koja pomažu probavi, magnezij, kalij i bakar koji doprinose radu srca i krvi. Zahvaljujući svojoj jednostavnosti i laganoj probavljivosti, mandarine su međuobrok koji većina ljudi voli.

No, prava snaga mandarina krije se u njihovoj kombinaciji vlakana i antioksidansa. Topiva i netopiva vlakna pomažu crijevima da rade uredno, dok flavonoidi – biljni spojevi koje mandarine obiluju – djeluju kao zaštitnici ćelija. Oni usporavaju proces starenja i čuvaju tijelo od oštećenja koja mogu dovesti do srčanih oboljenja ili čak malignih promjena. Neki nutricionisti savjetuju da se mandarine kombinuju s tamnom čokoladom, jer se tako pojačava antioksidativni učinak, a užitak je dvostruki.

  • Zanimljivo je i to da mandarine sadrže citrate, spojeve koji pomažu da se smanji rizik od stvaranja bubrežnih kamenaca. Citrati razgrađuju kristale minerala koji se mogu taložiti u mokraćnim putevima i stvarati bolne tegobe. Međutim, ovdje se krije i upozorenje: ova korist odnosi se samo na ljude sa zdravim bubrezima. Kod onih čiji bubrezi ne rade pravilno, višak kalija iz mandarina može biti ozbiljan problem. Tada ono što je za zdravog čovjeka lijek, za drugog može biti opasnost.

Želudac je druga tačka osjetljivosti. Mandarine su prirodno kisele, što većini ljudi osvježava i osvježava nepce, ali osobama koje imaju refluks kiseline, GERB ili osjetljiv želudac, ova kiselost može izazvati bol, nadimanje i neugodan osjećaj pečenja u grudima. Isto tako, pretjerano uživanje može utjecati i na zubnu caklinu, jer kiselina vremenom nagriza zube.

Zato se postavlja pitanje – ko ne bi trebao pretjerivati s mandarinama? Stručnjaci naglašavaju nekoliko grupa: osobe sa bubrežnim bolestima, oni koji pate od žgaravice i refluksa, ljudi s posebno osjetljivim želucem, osobe s oštećenom zubnom caklinom te oni koji su alergični na citruse. Za sve njih, mandarine mogu biti izazivač tegoba, pa se preporučuje umjerenost ili potpuna zamjena drugim vrstama voća.

  • Za zdrave osobe, međutim, mandarine su odličan izbor. Idealno je pojesti dvije do tri dnevno, naročito u zimskim mjesecima kada je tijelu potrebna dodatna podrška imunitetu. Dobar savjet je da se nakon konzumacije isperu usta vodom kako bi se zaštitila zubna caklina. Takođe, bolje ih je jesti nakon obroka, a ne na prazan stomak, jer će tada manje iritirati želudac.

Ono što mandarine čini posebnima nije samo njihov nutritivni sastav, već i osjećaj koji nose. Njihov miris vraća u djetinjstvo, u dane praznika i porodičnih okupljanja. No, priča o njima ima i drugu stranu – podsećaju nas da zdravlje nikada ne dolazi iz pretjerivanja, već iz ravnoteže. Čak i ono što je prirodno i puno vitamina može biti previše ako se ne sluša sopstveno tijelo.

Na kraju, možemo reći da su mandarine poput malih sunaca u hladnim danima – donose energiju, svježinu i zdravlje. Ali dok će nekome biti eliksir vitalnosti, drugome mogu donijeti nelagodu. Najvažnije je znati svoje tijelo, njegove slabosti i potrebe. Za većinu, mandarine će ostati mirisna radost zime, dok će za osjetljive biti voće koje zahtijeva oprez.

Jer, kao što nutricionisti vole reći: „Zdravlje nije u količini, nego u ravnoteži.

Preporučeno