– U nastavku našeg današnjega člaanka govorićemo o menopauzi koja čeka baš svaku ženu. Jednostavno, Tada kreću da luduhu hormoni, i jednostavno kada dođe njihovih 5 minuta, onda i nije baš preporučljivo da se bude u njihovoj blizini….
Poznato je da je razdoblje u životu žene koje nazivamo “menopauza” ispunjeno poteškoćama. Vrlo malo žena prolazi kroz menopauzu bez ikakvih problema jer, iako prestaje rad jajnika i dolazi do drastičnog pada proizvodnje hormona, u životu žene dolazi do nekih neugodnih promjena. Doktorka Dejana Milojević, specijalista ginekolog i opstetričar u “Medigroupu” objasnila je šta se dešava i kako rešiti problem. *Koje je točno razdoblje života menopauza? Menopauza je prirodna faza starenja i obično se javlja između 45. i 55. godine života.
Može uslijediti polako ili brzo nakon operacije na reproduktivnim organima. To svakako znači kraj jajnika i kraj cikličnosti, kraj cikličnosti. To može biti povezano s neredovitim ciklusima, obilnim mjesečnicama, jer je to često simptom koji ženu dovodi ginekologu. No, nažalost, nastaju ranije i često se ne prepoznaju, ne prepoznaju. Medicina menopauzu još uvijek drži kao tajnu. Tajna koju treba otkriti javnosti jer na kraju krajeva, žene provedu trećinu svog života doživljavajući to kao i boreći se s poteškoćama koje uz to dolaze. *S obzirom na ubrzani ritam našeg života koji su simptomi? I jesu li ti simptomi prirodni?
Budući da je menopauza posljedica reakcije ženskog tijela na nedostatak spolnih hormona, javljaju se sustavni simptomi: uslijed toga rad svih organa postupno slabi, a zatim prestaje. Kao ginekolog, identificirao bih primarne simptome u genitourinarnoj sferi – nepravilno krvarenje, suhoća na dnu, bol tijekom spolnog odnosa; na vrhu trbuha peckanje, povlačenje, nelagoda i neugodan odnos; učestalo mokrenje (nije povezano s infekcijom). Genitalne tegobe sigurno su povezane sa simptomima smanjenog estrogena: noćno znojenje, nesanica, valunzi, vaskularno-dijastolički simptomi i tahikardija. Kognitivno bih istaknuo simptome poput razdražljivosti i depresije. Ako se gospođa u menopauzi osjeća loše i ne uzima nikakve lijekove, to nema veze s njezinim zdravljem i kakvom će to bolešću prouzročiti jer ne postoji nijedna koja je već prisutna. Svaka žena prolazi kroz menopauzu.
Ali u ovoj eri u kojoj vrijeme juri sa ženama, to ih stavlja pod stres. Naše majke i bake to nisu shvaćale ozbiljno. No, osobno smatram da bih ja bio liječnik koji se bavi ovom problematikom taj bi dio svakako trebalo nadmašiti i progovoriti naglas. Najčešće bolesti su dijabetes melitus, dislipidemija, pretilost, arterijska hipertenzija, hipotireoza i depresija. Komplikacije: moždani udar infarkt miokarda frakture; odgođena depresija. Nažalost, većina bolesti ne nastaje zbog nedostatka hormona i neravnoteže – one mogu biti teške.
Navest ću vam primjer da je broj infarkta miokarda gotovo jednak kod žena i muškaraca, a ranije statistike se odnose na mušku populaciju. *Što doktor preporuča u vezi laboratorijskih analiza i ostalih pretraga? Ja bih to nazvala specijalistički pregled u predmenopauzi. Obavezno kompletan ginekološki pregled s Papa testom, UZV i infektološki pregled, UZV zdjelice i dojke. Što se tiče laboratorijskih pretraga i razine hormona – definitivno FSH, Estradiol i ostale tvari, lipidni profil plus koagulogram. To se odnosi na žene s onkološkom bolešću ili kroničnom bolešću ili autoimunom bolešću. To znači da liječenje ili hormonska nadomjesna terapija donosi odluke o stanju pacijenta. Koje vrste liječenja postoje: tablete, flasteri, ulja…
Prva je klasična hormonska terapija. Indikacije za hormonsku nadomjesnu terapiju, prema preporukama Međunarodnog društva za menopauzu, su: rani simptomi nedostatka estrogena, srednjoročni simptomi vezani uz urogenitalnu atrofiju i kasni simptomi vezani uz prevenciju i liječenje. Poroznost kvalitete kosti. U velikim studijama, upotreba estrogenske terapije odobrene od strane FDA putem flastera, gelova i sprejeva nanesenih na kožu bila je povezana s nižim rizikom od krvnih ugrušaka u usporedbi sa standardnim estrogenskim tabletama koje se uzimaju kroz kožu. Postoji mnogo različitih hormonskih tretmana, ali estradiol i progesteron su biokemijski identični hormonima koji se proizvode u tijelu.
- Do danas nema znanstvenih dokaza koji potvrđuju da su bioidentični hormoni sigurniji ili učinkovitiji – za žene mlađe od 59 godina ili unutar deset godina od početka menopauze – nego kod zdravih žena sa simptomima. Je li sigurno da žene uzmu hormone u svoje ruke bez savjetovanja s liječnikom? Kao i svaki drugi lijek, uvijek ga treba uzimati prema preporuci liječnika. Smatram da se suplementi ne smiju uzimati bez savjeta liječnika. Uostalom, naše tijelo ne koristi sve lijekove koje uzimamo; svaki sa svojom farmakodinamikom i kinetikom.
Slično tome, netko može imati toleranciju ili čak netoleranciju na druge lijekove; pa naravno da to ovisi o liječniku koji radi s pacijentom. Osim hormonske terapije, što bi žene trebale jesti i živjeti da bi ostale zdrave? “Zdrav život, prehrana, tjelovježba… ti su pojmovi danas vrlo zanimljivi. U moru nutricionističkih savjeta postoji jedan genetski nutricionistički test koji nas savršeno definira. Daje nam odgovor što možemo dobiti od hrane do ostanite zdravi i živite dulje, na temelju našeg genoma – žene su jedine koje se mogu smijati i plakati zbog iste stvari – ona je žena. Zašto? –
Poboljšati kvalitetu života. Što god tko mislio, odgovor pacijenta je sigurno najmjerodavniji. Opet, govorim o relativno zdravim ženama. Svaka pacijentica ima svoj dnevnik menopauze iu njega piše. To je najbolji način praćenja — što korigirati, koje doze, kada aplicirati hormone i koliko dugo uz kontrolu laboratorijskih parametara. Jer ako životni vijek raste, raste i potražnja za kvalitetom. Postoje li neki popularni lijekovi koji bi mogli nadomjestiti ili ublažiti stanje?
“Danas ima puno informacija o biljnim pripravcima. Jedno su lijekovi, a drugo alternativna medicina. Naravno, priroda nas definira i nekako sve prirodno povezujemo sa zdravim. Nisam antitradicionalist. Tradicionalna medicina ima svoje mjesto .. Tijelo i duh su nerazdvojna cjelina, a čovjek je tijesno povezan s okolinom – društvom – svijetom u kojem živi kao menopauza daje pečat.