“Shvaćam da muškarac kojeg cijenim iznad svega osjeća kako njegova ljubav prema meni sve više nestaje.
Najljepša sam, nikad zgodnija. Dok ja nestajem i promatram, on zuri u djevojke koje povećavaju svoje obrve i usne.
Okrenuo bi se protiv mene za nešto sto puta strašnije.
Vjerovala sam da mu je doista stalo do mene.
Od najsretnije djevojke postala sam prosjakinja jer sam se zaljubila u pogrešnu osobu.
BONUS TEKST:
Pčele predstavljaju mnogo više od običnih proizvođača medija. Ovi mali, radni insekti igraju ključnu ulogu u očuvanju mnogih biljnih vrsta i ljudske ishrane. Iako može zvučati kao pretjerivanje, bez pčela bi ekosistem kakav poznajemo doživio drastične promjene.
1. Pčele i oprašivanje
Jedna od ključnih funkcija pčela u prirodi jeste oprašivanje biljaka. Kada pčela sleti na cvijet da bi prikupila nektar i polen, ona ne prikuplja samo hranu za svoju zajednicu. Tijekom ovog postupka, ona nesvjesno prenosi polen s jednog cvijeta na drugi, omogućujući tako biljci da se razmnožava. Ovaj proces je od vitalnog značaja za oko 75% svih useva koji se uzgajaju diljem svijeta. Bez oprašivanja, mnogi plodovi, povrće i orašasti plodovi koje konzumiramo ne bi postojali ili bi bili znatno ređi. U to spadaju jabuke, bademi, trešnje, krastavci, pa čak i kafa!
2. Život u koloniji pčela
Život u pčelinjoj košnici predstavlja savršen primjer efikasne organizacije. Pčele, kao socijalni insekti, raspoređuju svoje zadatke unutar kolonije. Postoje tri osnovne vrste pčela: matica, radilica i trutovi. Matica, koja je jedina plodna žena u košnici, ima ključnu ulogu u polaganju jaja. Sve radilice su žene i one obavljaju preostale poslove, uključujući prikupljanje nektara i polena, brigu o leglu, izgradnju saća, čuvanje košnica i hranjenje matice. Trutovi, muške pčele, imaju jedinu funkciju parenja sa maticom.
Jedan od najfascinantnijih elemenata pčelinje zajednice način je njihove komunikacije. Pčelinji ples predstavlja jedinstvenu formu neverbalne interakcije koju pčele koriste kako bi obavijestile ostale članice kolonije o lokaciji izvora hrane. Kada radilica otkrije bogat izvor nektara, vraća se u košnicu i izvodi „vaginalni ples“ ili „ples treptanja“. Pravac i intenzitet ovog plesa drugim pčelama pružaju precizne informacije o tome gdje treba lete i koliko je izvor udaljen.
3. Pčelinji proizvodi
Med je najpoznatiji proizvod pčela, ali one također stvaraju i druge značajne supstance, kao što su propolis i mleč. Bogat hranljivim sastojcima, medu se vekovima koristi u ishrani i medicini. Propolis, smolasta tvar koju pčele koriste za stvaranje pukotina u košnici, posjeduje snažna antibakterijska i antivirusna svojstva. Kraljevski mliječ, koji pčele proizvode kako bi hranile maticu, koristi se u ljudskoj kozmetici i medicini zbog svojih izvanrednih hranljivih karakteristika.
Nažalost, u zadnjim decenijama, broj pčela pada alarmantnom brzinom. Ovaj fenomen, poznat kao sindrom nestajanja pčelinjih zajednica, uzrokovan je raznim faktorima, uključujući upotrebu pesticida, bolesti i gubitak staništa. Ako se ovaj trend nastavi, može izazvati ozbiljne posljedice po globalnu poljoprivredu i ekosisteme. Zbog toga mnoge organizacije i zemlje ulažu napore u zaštitu pčela i njihovih staništa.
5. Fascinantne informacije
Evo nekoliko zanimljivih informacija o pčelama:Pčele su sposobne prepoznati ljudska lica! Iako im mozak nije velik, pčele mogu naučiti i zapamtiti lica ljudi, primjenjujući iste obrasce koje koriste i ljudi.
Jedna pčela stvara približno dvanaestinu kašičice meda tijekom svog života, dok cela kolonija godišnje može proizvesti oko 30 kilograma meda. Pčele se kreću brzinom od otprilike 24 kilometra na sat.Pčele su fascinantna bića koja ne samo da pomažu u osiguravanju hrane za nas, već i doprinose održivosti ekosistema. Ključno je da štitimo ove dragocjene insekte za opšte dobro naše planete.
