– U nastavku našeg današnjega članka govorimo o debljanju i gojaznosti koja je sve prisutna u cijelom svijetu. Jednostavno, svaka druga osoba ima problema sa kilogramima, a mi danas govorimo o tome, kaklo izgubiti određeni broj kilograma….
Gubitak težine može biti prilično težak zbog prirodne sklonosti tijela da zadržava masnoću. Iako postoje brojni načini nakupljanja masnoće, pronalaženje učinkovite metode za skidanje tih viška kilograma može biti nedostižno. Upravo zbog toga održavanje zdrave tjelesne težine može biti teško, jer često dovodi do osjećaja gladi, nezadovoljstva, pa čak i depresije, unatoč tome što se ti aspekti rijetko priznaju. Čini se da je priroda naklonjena pretilosti, a profesor dr. Branimir Nestorović sugerira kako postoje dokazi koji upućuju na to da osobe s prekomjernom tjelesnom težinom zaista mogu imati veću vitalnost.
Kako bismo spriječili štetne posljedice pretilosti, rješenje je sasvim jednostavno: ključna je umjerenost u unosu kalorija. Preporučljivo je dati prioritet konzumaciji kalorija bogatih hranjivim tvarima, kao što je doručak bogat proteinima i obilje voća i povrća. Pridržavanje strogih dijeta može se pokazati iznimno zahtjevnim. Sa svojim studentima često dijelim poučnu priču iz knjige Vokija Kostića ‘Kako sam pojeo sebe’, gdje on prepričava svoje iskustvo kada su mu liječnici savjetovali da se suzdrži od masne hrane. Za to vrijeme skladao je isključivo melankolične melodije za film ‘Ko to tamo peva’.
Međutim, jednog kobnog dana podlegao je iskušenju i prepustio se ukusnom janjećem butu uz krumpir. Iznenađujuće, ovo prepuštanje potaknulo je njegovu kreativnost, što ga je navelo da sklada kompletan soundtrack za film. Nestorović rječito rasvjetljava ovu anegdotu kako bi naglasio važnost uravnoteženosti i povremenog uživanja u izboru prehrane. Prema njegovoj preporuci, pridržavanje redovne dijete tijekom dana podrazumijeva suzdržavanje od bilo kakve hrane i tek nakon 18 sati konzumiranje vode ili nezaslađenog čaja.
Druga široko prakticirana metoda je dvodnevni post, koji je u skladu s pravoslavnom tradicijom i uključuje unos samo 500 kalorija u dva odvojena dana svakog tjedna. Uzimajući u obzir da je prosječnoj osobi potrebno oko 2000 kalorija dnevno za optimalne tjelesne funkcije, ovaj režim posta je relativno jednostavan. Da bi se otklonili napadi gladi i spriječilo prekomjerno jelo, Nestorović predlaže da se u dane posta u prehranu uvrste zobene pahuljice i manji izbor voća. Dodatno, naglašava da jednodnevni post jača imunološki sustav. Dr. Nestorović predlaže uključivanje cjelovitih žitarica u vašu rutinu nakon obroka jer potiču proizvodnju irisina, hormona koji pomaže u regulaciji razine inzulina.
Prema dr. Nestoroviću, završetak obroka cjelovitim žitaricama i čašom crnog vina može biti koristan jer pomaže ublažiti glad uzrokovanu povišenom razinom inzulina. Dodatni tekst; Istražujući zamršenost metabolizma i održavanja tjelesne težine, ova sveobuhvatna analiza zadire u izazove mršavljenja i ulogu skladištenja masti. Tema mršavljenja je stvar velike fascinacije i razdražljivosti za pojedince diljem svijeta. Inherentna sklonost tijela da nakuplja masnoću često predstavlja ogromnu prepreku za postizanje gubitka težine.
- Unatoč proliferaciji bezbrojnih dijeta i tehnika koje obećavaju brzo smanjenje težine, pojedinci se često bore s upornim osjećajima gladi, nezadovoljstva i malodušnosti tijekom ovog nastojanja. Ovaj će odlomak istražiti razloge koji stoje iza ovih izazova, mehanizme kojima tijelo regulira skladištenje masti i različite čimbenike koji pridonose održavanju stabilne tjelesne težine. Regulacijom skladištenja i iskorištavanja masti upravljaju hormoni. Inzulin, koji oslobađa gušterača kao odgovor na potrošnju ugljikohidrata, pokreće skladištenje glukoze kao glikogena i triglicerida. Masne stanice proizvode leptin, hormon koji prenosi tjelesne rezerve energije mozgu. Povećane razine leptina potiskuju apetit, dok smanjene razine potiču glad, što dovodi do povećanog unosa hrane.
Proces metaboličke prilagodbe događa se kada se smanji unos kalorija, zbog čega se tijelo prilagođava usporavanjem metabolizma kako bi sačuvalo energiju. Ova prilagodba može predstavljati izazov za pojedince koji pokušavaju smršaviti, jer tijelo postaje učinkovitije u korištenju manje energije za bitne funkcije, čime se smanjuje bazalni metabolizam (BMR). Ovaj fenomen, koji se obično naziva “metabolička otpornost”, često dovodi do stagnacije u gubitku težine unatoč dosljednim naporima u prehrani i tjelovježbi. Psihološke implikacije dijete su značajne jer mogu izazvati emocionalni napor i imati štetan utjecaj na mentalno blagostanje.
Čin stalnog ograničavanja unosa hrane može dovesti do osjećaja gladi, razdražljivosti, pa čak i depresije. Štoviše, društveni pritisci i težina očekivanja mogu pojačati ove simptome, potičući začarani krug nezadovoljstva i pretjerane prehrane. Nadalje, posljedice restriktivnih dijeta često uključuju “yo-yo” učinak, pri čemu se težina izgubljena tijekom dijete brzo vraća nakon njenog prestanka, čime se povećava psihički napor.
Sklonost pretilosti u prirodi je intrigantna, budući da organizmi doživljavaju nakupljanje masti kao sredstvo za povećanje preživljavanja. Studije su pokazale da osobe s pretilošću često pokazuju povećanu otpornost na bolest i stres u specifičnim okolnostima, što potencijalno razjašnjava sklonost prirode da favorizira pretilost. U vrijeme ograničenih resursa, rezerve masti služe kao vrijedan izvor energije. U prošlosti su ove rezerve bile ključne za preživljavanje u vrijeme gladi. Dodatno, masno tkivo ne samo da djeluje kao skladište energije, već također otpušta hormone i citokine koji doprinose imunološkoj funkciji i metaboličkoj ravnoteži.
Na percepciju i rukovanje tjelesnom težinom također utječu društveni i kulturni elementi. Ideal mršavosti, ovjekovječen od strane medija, modnih normi i društvenih pritisaka, može generirati nedostižne standarde i povećati pritisak za pojedince koji žele izgubiti kilograme. Problem stigme i diskriminacije oko pretilosti prevladava, što rezultira društvenom izolacijom i nepravednim tretmanom. Ovaj društveni pritisak može imati štetne učinke na nečije mentalno blagostanje i čak može spriječiti njihovu motivaciju da slijede ciljeve mršavljenja.
Ključno je priznati složenost i jedinstvenost tjelesne težine i oblika, razumijevajući da su različiti tipovi tijela prirodni i da ih treba prihvatiti kao normalne. Mediji često prikazuju idealizirani prikaz vitkih osoba, održavajući nerealne ideale fizičkog izgleda. Ovi standardi mogu biti nemogući za mnoge pojedince, što rezultira štetnim navikama vezanim uz prehranu i tjelovježbu, kao i osjećajima nezadovoljstva i neadekvatnosti. Proces mršavljenja je višestruk, obuhvaća niz fizioloških, psiholoških i društvenih elemenata.
Naša tijela imaju prirodnu sklonost zadržavanju masnoće, što može predstavljati prepreke i komplikacije kada pokušavamo izgubiti kilograme i pridržavati se dijete. Stjecanje razumijevanja ovih čimbenika može dovesti do učinkovitijeg pristupa upravljanju težinom, poticanju samoprihvaćanja i postizanju trajne ravnoteže. Ključno je priznati da osobne varijacije u metabolizmu, genetici i kulturnim utjecajima igraju ključnu ulogu u osmišljavanju održivih i zdravstveno osviještenih metoda mršavljenja.
