Prirodna sklonost tijela je nakupljanje masnoće, što gubitak težine čini izazovnim pothvatom. Iako postoje brojni načini za povećanje masnoće, učinkoviti pristupi njihovom uklanjanju su ograničeni. Ova situacija stvara poteškoće u održavanju zdrave tjelesne težine, često dovodeći do trajnog iskustva gladi, nezadovoljstva i depresije – istina koja se često zanemaruje. “Priroda je naklonjena pretilosti, a imamo i dokaze da pretili često pokazuju veću vitalnost”, navodi prof.dr. Branimir Nestorović.
Spomenuo je da je nedavna studija pokazala da osobe s umjerenom pretilošću imaju stopu smrtnosti nakon značajne operacije srca dvostruko veću od one kod mršavih pacijenata, budući da “priroda implicira da niže razine masti pomažu u termoregulaciji i postizanju idealne težine”. Jednostavno rješenje za ublažavanje štetnih učinaka pretilosti je smanjenje potrošnje kalorija.
Usredotočite se na unos visokokvalitetnih kalorija, kao što je doručak bogat proteinima uz voće i povrće. Držati se strogih dijeta može se pokazati prilično teškim. Svojim studentima često prepričavam priču iz knjige Vokija Kostića ‘Kako sam se jeo’, u kojoj on opisuje kako su mu liječnici zabranili jesti masnu hranu, zbog čega je danima smišljao melankolične melodije za film ‘Tko to tamo peva’.
Nestorović pojašnjava: „Jednom prilikom je skrenuo s režima ishrane, uživajući u janjećem butu popraćenom krumpirom, a potom se posvetio stvaranju kompletnog soundtracka za film. Navodi da se standardna dnevna prehrana sastoji samo od vode ili nezaslađenog Nadalje, dvodnevni post, koji potječe iz pravoslavne tradicije, podrazumijeva ograničavanje unosa kalorija na samo 500 kalorija u dva različita dana u tjednu.
S obzirom na to da je tipičnoj osobi dnevno potrebno oko 2000 kalorija za optimalno funkcioniranje, ova metoda posta prilično je izvediva. Nestorović predlaže da “ta dva dana mogu biti od koristi zobene pahuljice i nekoliko komadića voća” za sprječavanje gladi i prejedanja, te dodaje da jednodnevni post može ojačati imunološki sustav.
Istraživanja pokazuju da konzumacija hrane potiče oslobađanje dopamina, pojačavajući osjećaj zadovoljstva. Unatoč tome, osobe s pretilošću nailaze na poteškoće jer obično unose veće količine hrane, što rezultira smanjenim otpuštanjem dopamina. Kao rezultat toga, moraju konzumirati sve veće količine kako bi postigli istu razinu zadovoljstva.
Štoviše, smanjenje oslobađanja leptina, koji se često naziva hormonom sitosti, dovodi do osjećaja nezadovoljstva nakon obroka i brzog povratka gladi
. Dr. Nestorović preporučuje konzumaciju cjelovitih žitarica nakon jela jer one potiču proizvodnju hormona irisina koji pomaže u regulaciji razine inzulina. Zaključuje: “Završavanje obroka cjelovitim žitaricama i čašom crnog vina nije štetno, budući da su povišene razine inzulina ono što uzrokuje osjećaj gladi.”
BONUS TEKST:
Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia) je invazivna biljka koja izaziva velike probleme, posebno u letnjim mesecima, zbog svoje snažne alergene prirode. Poreklom iz Severne Amerike, ambrozija se proširila širom sveta, a u Evropi je postala poznata kao jedan od glavnih uzročnika sezonskih alergija.
Ova biljka raste na neobrađenim površinama, uz puteve, na napuštenim zemljištima, ali i u poljoprivrednim područjima. Najviše joj odgovara sunčano i suvo tlo, pa se često može naći na zapuštenim livadama i njivama. Može narasti od 30 cm pa čak do dva metra u visinu. Ima sitne, zelene cvetove skupljene u grozdaste cvasti, a njena semena su izuzetno otporna i mogu preživeti u zemljištu dugi niz godina.
Najveći problem sa ambrozijom je njen polen, koji je jedan od najjačih prirodnih alergena. Polen ambrozije se oslobađa tokom avgusta i septembra, a vetar ga lako prenosi na velike udaljenosti. Osobe koje su osetljive na polen ambrozije mogu imati ozbiljne simptome alergije, uključujući kijanje, curenje nosa, svrab očiju, crvenilo, a u težim slučajevima može izazvati i astmatične napade.
Kontrola ambrozije je od velikog značaja kako bi se smanjio njen štetni uticaj. U mnogim zemljama se sprovode programi suzbijanja ove biljke, koji podrazumevaju njeno redovno uklanjanje pre nego što počne da cveta. Mehaničko uklanjanje, poput košenja ili čupanja biljaka iz korena, najefikasnije je ako se obavi pre nego što biljka proizvede polen i seme.
Za pojedince koji pate od alergija na ambroziju, preporučuje se izbegavanje boravka na otvorenom u jutarnjim časovima kada je koncentracija polena najveća, kao i korišćenje prečišćivača vazduha u zatvorenim prostorima. Takođe, nošenje sunčanih naočara i ispiranje lica nakon boravka napolju može pomoći u ublažavanju simptoma.
Iako ambrozija sama po sebi nije opasna biljka, njena sposobnost da izazove ozbiljne alergijske reakcije čini je velikim problemom, posebno u urbanim sredinama i u područjima sa visokom koncentracijom polena.
