U današnjem članku prenosimo vam stručno mišljenja doktora Nenada od kojih namirnica se dobija holesterol i na š’ta trebamo da pripazimo.Masna jetra je jedno od onih zdravstvenih stanja koje se razvija polako i tiho, a mnogi ga ne primijete sve dok ne preraste u ozbiljan problem.
U medicini se ovo stanje naziva steatoza jetre, a karakteriše ga prekomjerno nakupljanje masnih naslaga u ćelijama jetre. Iako se često vjerovalo da je glavni krivac masna hrana, istraživanja i iskustvo stručnjaka pokazuju da je pravi uzrok mnogo složeniji. Savremeni način života, prepun stresa, brze hrane i fizičke neaktivnosti, ima daleko pogubniji efekat na ovaj vitalni organ nego što se obično misli.
Jetra je ključni organ koji obavlja više od 500 različitih funkcija u našem tijelu – od detoksikacije, regulacije hormona, do metabolizma masti i ugljenih hidrata. Kada se masnoće počnu gomilati u njenim ćelijama, organ gubi sposobnost da normalno filtrira toksine. Takvo stanje može dovesti do upale, zatim do stvaranja ožiljnog tkiva poznatog kao fibroza, a u težim slučajevima čak i do ciroze ili karcinoma jetre. Ono što čini problem posebno opasnim jeste činjenica da simptomi gotovo da ne postoje u početnoj fazi. Tek kasnije se mogu pojaviti znaci poput umora, osjećaja težine u stomaku, promjena na koži, svraba, akni ili peruti.
- Zabluda da masna hrana sama po sebi uništava jetru duboko je ukorijenjena. Međutim, sve je jasnije da najveću prijetnju predstavljaju šećeri i rafinisani ugljeni hidrati. Hljeb, peciva, tjestenine i gazirani sokovi brzo podižu nivo triglicerida u krvi, a ti trigliceridi završavaju upravo u jetri. Poseban problem predstavlja glukozno-fruktozni sirup, sastojak koji se krije u mnogim industrijskim proizvodima. On se proizvodi iz kukuruza, iako mu ime podsjeća na prirodnu fruktozu iz voća, njegovo djelovanje je sasvim suprotno – povećava masne naslage, doprinosi insulinskoj rezistenciji i podiže nivo LDL holesterola.
Zanimljivo je da postoji i jedan nutrijent koji može biti saveznik u borbi protiv masne jetre, a to je holin. Ovaj vitamin iz grupe B ne dobija uvijek pažnju koju zaslužuje, iako igra ključnu ulogu u transportu masti iz jetre ka drugim tkivima. Namirnice koje ga sadrže su jaja, crveno meso, slanine i domaće masti. Kada ga nema dovoljno, masti se gomilaju unutar jetre i dolazi do njenog oštećenja. Paradoksalno, mnogi ljudi iz straha od holesterola izbacuju upravo ove namirnice, ne shvatajući da time zapravo nanose više štete nego koristi.
Važno je naučiti razlikovati dobre i loše masti. Jetra za svoj rad traži određene masnoće, i one se nalaze u hladno cijeđenom maslinovom ulju, omega-3 kiselinama iz ribe poput lososa i sardine, kao i u neprerađenoj domaćoj masti. Ono što je štetno jesu trans masti prisutne u margarinima, industrijskim grickalicama i prženim proizvodima, kao i rafinisana biljna ulja koja prolaze kroz agresivne procese obrade.
- Signali koje tijelo šalje spolja takođe mogu biti upozorenje. To su promjene na koži poput osipa, akni i svraba, krhki nokti, perut i pojačano opadanje kose, kao i osjećaj snažnog umora nakon obroka. Ovi simptomi ne znače nužno da je jetra već ozbiljno oštećena, ali jesu znak da treba obratiti pažnju.
Često se govori o holesterolu i njegovoj „dobroj“ i „lošoj“ strani. HDL je onaj koji pomaže u izgradnji ćelija i sintezi hormona, dok se LDL taloži u krvnim sudovima i predstavlja rizik za srce. Ipak, problem nije sam holesterol, već njegova neravnoteža i loše životne navike koje ga pogoršavaju. Povezano s tim su i trigliceridi, vrsta masti u krvi. Kada njihov nivo poraste, to obično znači da unosimo previše šećera, bijelog brašna i da se premalo krećemo.
Dobra vijest je da se jetra može regenerisati. Da bi se to postiglo, ključne su promjene u načinu života i ishrani. Prvi korak je dovoljna hidratacija – najmanje osam čaša vode dnevno. Drugi je unos vlakana koja pomažu da se izbace višak masnoća i toksina, a nalaze se u zobenim pahuljicama, mahunarkama, lanenom sjemenu i povrću. Treći je upotreba gorkih biljaka poput maslačka i čička koje podstiču rad jetre.
Štetne namirnice koje treba izbjegavati su gazirani sokovi, industrijski slatkiši, brza hrana i alkohol, čak i u manjim količinama. Poseban oprez potreban je kod takozvanih „zdravih napitaka“ i dodataka za čišćenje jetre, jer većina njih sadrži prerađenu fruktozu i aditive koji čine više štete nego koristi. Prava snaga leži u prirodnoj i balansiranoj ishrani.
Na kraju, valja zapamtiti da je jetra organ koji se može obnoviti, ali joj je potrebno dati šansu. To znači birati zdrav doručak umjesto krofni, piti vodu umjesto gaziranih sokova, šetati umjesto sjediti. Male odluke koje donosimo svakog dana na duge staze znače snažan imunitet, bolju kožu, više energije i zdraviji život. Briga o jetri nije odloživi zadatak – ona počinje danas
