BONUS TEKST:
Meteorolog Ivan Ristić napominje da se produljena faza nestabilnog vremena predviđa do kraja svibnja, prije nego što se proširi na značajan dio lipnja. Tijekom ovog razdoblja može doći do toplijeg vremena; No, to ne znači stabilizaciju atmosferskih prilika, jer će ove toplije dane obilježiti česte oborine i atmosferska nestabilnost.
Kiša, pljuskovi, pa čak i olujni vjetrovi mogu se očekivati do sredine lipnja, bez znakova dugotrajnog zatišja. Na uspostavu stabilnog i toplog ljetnog vremena značajno utječe afrička anticiklona koja će u naše krajeve stići prema predviđanjima tek u trećoj dekadi lipnja. Tek tada se očekuje stabilizacija atmosferskih prilika, što će dovesti do porasta temperature i početka prvih pravih ljetnih dana.
Ristić napominje da će se djelovanje afričke anticiklone isprva osjetiti u mediteranskim krajevima, dok će se njen utjecaj na unutrašnjost Balkana dogoditi nešto kasnije. Prisutnost niskog tlaka zraka rezultirat će minimalnim porastom temperature tijekom prve polovice lipnja. Na obalama Sredozemnog, Jadranskog, Egejskog i Jonskog mora očekuje se da će temperature ostati ispod sezonskog prosjeka, a količina oborine može biti veća od uobičajenih vrijednosti za ovo razdoblje. Početni toplinski val, za koji se predviđaju temperature do 35 stupnjeva, predviđa se za kraj lipnja, točnije oko 25. i 26. lipnja. U tom vremenskom razdoblju doći će i do porasta temperature mora, posebice u Grčkoj i na južnom Jadranu, gdje se očekuju temperature vode iznad 20 stupnjeva.
Trenutne prognoze pokazuju da bi u ljetnim mjesecima 2025. mogla biti tri do četiri toplinska vala. Najžešći od njih predviđa se krajem srpnja, s temperaturama od 41 stupanj u Beogradu, au pojedinim dijelovima Srbije i do 42 stupnja. Ipak, teško da će ljetne vrućine proći bez predaha. U lipnju se očekuje povećanje oborina koje bi mogle doseći i 100 litara po kvadratnom metru u jednom danu, što može dovesti do poplava u gradovima. Ristić upozorava da bi se superćelijske oluje mogle dogoditi u srpnju, posebno tijekom druge dekade mjeseca.
Ove oluje predstavljaju značajan rizik, jer donose tuču, jake vjetrove i značajne padaline, što može uzrokovati ozbiljne štete na lokalnoj razini. Osnovni uvjeti za razvoj ovakvih olujnih sustava ispunjeni su porastom temperature mora, koja do sredine srpnja može dosegnuti i 30 stupnjeva. Dok meteorolozi ostaju optimistični da se svi potrebni čimbenici za njihov nastanak neće uskladiti, mogućnost se ne može zanemariti. Očekuje se da će se vremenske prilike stabilizirati tek u kolovozu. Nakon toga očekuje se prevladavanje tipičnih ljetnih uvjeta s velikim vrućinama i minimalnom količinom oborina.
Kolovoz će, prema prognozama, biti najstabilniji mjesec ljetne sezone, iako uz stalno visoke temperature. Predviđene su najviše dnevne temperature od 40 do 42 stupnja. Osobito u urbanim sredinama, gdje se toplina koju zadržava beton i asfalt pogoršava uvjetima, tropski dani i noći postat će redovita pojava, potencijalno komplicirajući životne okolnosti. U ovakvim uvjetima s nestrpljenjem će se iščekivati kiša kao spas. Ristić napominje da će dugotrajni toplinski valovi otežavati svakodnevni život, posebice u srpnju i kolovozu, kada će se povišene temperature zadržati i tijekom noćnih sati.
Osim toga, povećat će se broj dana kada će temperatura prelaziti 30 stupnjeva, kao i porast temperature mora. Iako to može biti korisno za turiste, također povećava rizik od ekstremnih vremenskih nepogoda. Očekuje se da će nadolazeći ljetni mjeseci predstavljati niz često teških vremenskih događaja, uključujući iznenadne kišne oluje i produljena razdoblja vrućine i suše. Iako će prava srž ljeta nastupiti tek krajem lipnja, ključno je da javnost ostane budna u iščekivanju ovih promjena i posluša savjete meteorologa, posebno u vrijeme kada katastrofe mogu biti neizbježne.
