Koža je najveći organ u ljudskom telu i ima mnogo važnih funkcija koje su ključne za opstanak i zdravlje. Koža pokriva celo telo i štiti unutrašnje organe od spoljnog sveta. Osim toga, igra značajnu ulogu u termoregulaciji, imunološkoj zaštiti, osetljivosti na spoljne stimuli, a takođe omogućava i sintezu vitamina D pod uticajem sunčevih zraka.
Najveći organ ljudskog tijela je koža koja je podložna različitim vanjskim i unutarnjim čimbenicima. S vremenom mu se smanjuje elastičnost, a s godinama na njegovoj površini postaju vidljive izrasline i mrlje. Učestalost ovih formacija raste s godinama, osobito nakon 40. godine života. Mogu se pojaviti na bilo kojem dijelu tijela. Ako primijetite crvenu mrlju na svojoj koži koja vam nije poznata, nema razloga za zabrinutost; radi se o angiomu, koji je mali, benigni tumor nastao od krvnih žila i potpuno je bezopasan. Angiomi se mogu pojaviti u različitim oblicima i mogu se naći bilo gdje na tijelu. Njihovo pojavljivanje na koži može se pripisati dvama primarnim čimbenicima. Angiomi su nekancerogeni tumori koji se razvijaju kao posljedica promjena u krvnim žilama kože. Proliferacija endotelnih stanica unutar krvnih žila dovodi do njihovog razvoja.
Ovo stanje, poznato kao angiom, obično se pojavljuje kao male ovalne lezije na tijelu koje su crvenkaste boje i nalikuju plodu trešnje. Te su izrasline u promjeru od 1 do 6 mm, a slučajevi većih promjera izuzetno su rijetki. Angiomi veličine između 1 i 3 mm općenito su u ravnini s kožom, dok se oni veći mogu pojaviti kao male izbočine. Dok je crvena prevladavajuća boja, varijacije također mogu uključivati plavu, crnu ili kombinacije ovih nijansi. Prema dr. Stilettu iz Klinike za kožne, spolne bolesti i estetsku medicinu, pojavnost ovih angioma ima tendenciju porasta s godinama, osobito nakon 40. godine. Iako se mogu pojaviti na bilo kojem dijelu tijela, trup je najzastupljenije mjesto za njihov razvoj. Tipično, pojedinci počinju primjećivati ove oznake nakon što navrše 30 godina.
Obično se predstavljaju kao male točkice, prvenstveno na trupu, rukama i ramenima; žene ih također mogu pronaći na grudima. Manifestacija ovih angioma pripisuje se promjenama na koži i krvnim žilama koje su povezane s procesom starenja. U ovom slučaju, stanje se naziva angiom koji podsjeća na malu trešnju. Angiomi se mogu pojaviti na mjestima gdje se krvne žile račvaju i mogu ukazivati na probleme povezane s prekomjernom težinom ili nezdravim načinom života, što može signalizirati osnovne komplikacije jetre, vaskularne poremećaje ili hormonsku neravnotežu u tijelu.
Ova vrsta je poznata kao paukov angiom. Ove se tvorevine češće viđaju u djetinjstvu i trudnoći, a kada su prisutne u velikim količinama, mogu djelovati kao marker za oštećenje jetre. Ako primijetite bilo kakve neočekivane promjene u dimenzijama ili obliku crvene točke, ili ako počne krvariti, obratite se svom liječniku. Općenito, angiomi ne zahtijevaju intervenciju osim ako uzrokuju krvarenje ili nelagodu. Dostupne metode liječenja uključuju elektrodesikaciju, tekući dušik ili lasersku terapiju. Tipično, sva tri pristupa daju zadovoljavajuće kozmetičke rezultate.
Elektrodesikacija podrazumijeva korištenje električne igle na koži, čime se vješto uklanjaju krvne žile. U primjeni tekućeg dušika, koji je klasificiran kao hladni plin, može se primijeniti na kožu pomoću raspršivača ili pamučne kuglice u trajanju od 24 sata. Stručnjaci s American Osteopathic College of Dermatology navode da laserski tretman koristi fokusirani snop svjetlosti i upozoravaju da se angiomi mogu povremeno ponovno pojaviti nakon tretmana. Najučinkovitiji način prevencije angioma je održavanje zdravog načina života uz uravnoteženu prehranu. Uz zdrave masnoće poput onih prisutnih u avokadu i maslinovom ulju, poželjno je konzumirati puno voća i povrća.
Ova strategija pomoći će u održavanju mladenačke i zdrave kože. Rijetko je postignuće za pojedince da se etabliraju na tako istaknutom položaju na dva kontinenta u tako kratkom razdoblju, a to je priznanje koje je postigao Samuel Coleridge-Taylor. Smokve, plod stabla smokve, dugo su se smatrale simbolima plodnosti i obilja, što potječe još iz drevnih civilizacija. Njihov divan okus, zdravstvene prednosti i kulturološka važnost čine ih ne samo vitalnom komponentom prehrane, već i središnjom točkom brojnih legendi i mitova. Ovaj esej nastoji istražiti povijesni kontekst, prehrambene prednosti i kulturni značaj smokava, naglašavajući njihovu ulogu u ljudskom životu kroz različita razdoblja. Podrijetlo i povijest smokava može se pratiti u Aziji, posebno u regijama Bliskog istoka i jugozapadne Azije.
Ovo voće je poznato od osvita ranih civilizacija, koje su se pojavile u starom Egiptu, Grčkoj i Rimu. Rimljani su smokvu smatrali afrodizijakom, dok je u Egiptu služila u medicinske svrhe. Ovo voće se spominje u Bibliji i brojnim religijskim i filozofskim tradicijama, simbolizirajući život, mudrost i duhovno prosvjetljenje. Na primjer, budistički tekstovi sugeriraju da je Buddha postigao prosvjetljenje dok je meditirao ispod stabla smokve. Nutritivno gledano, smokve su izuzetno blagotvorno voće, obiluje vlaknima, vitaminima i mineralima.
Njihova divna slatkoća proizlazi iz visoke koncentracije prirodnih šećera, a također nude značajnu količinu kalija, neophodnog za optimalno funkcioniranje kardiovaskularnog i krvožilnog sustava. Osim toga, smokve služe kao vitalni izvor vitamina K, neophodnog za održavanje zdravlja kostiju, i vitamina B6, koji pridonosi kognitivnim funkcijama i jačanju imunološkog sustava. Značajna osobina smokava je njihov značajan sadržaj vlakana; konzumacija samo pet smokava srednje veličine može osigurati približno 20% dnevnog preporučenog unosa vlakana, čime se pospješuje probava i smanjuje razina kolesterola.
