Nekadašnji emotivni partner Cece Ražnatović, o kojem se dugo nagađalo, a malo je poznato, navodno je Muharem Haro Samardžić, prethodno poznat kao vlasnik diskoteke na granici između Slovenije i Austrije. Prije izbijanja rata u bivšoj Jugoslaviji, Haro je pronašao svoje mjesto pod suncem u Austriji i Švicarskoj, gdje je živio sa svojom suprugom Ankom i njihovom djecom.
- Dogovarajući gostovanja popularnih folk izvođača po plesnim klubovima, zarađivao je, a jedan od tih umjetnika nedvojbeno je Ceca. On tvrdi da je sa Svetlanom Ražnatović, tada poznatom kao Veličković, bio u romantičnoj vezi koja je trajala više od tri godine, iako je bio u braku.
Kako prenosi kanal Informator na YouTubeu, Haro se prisjeća vremena kada je 1990. godine Svetlana Ceca Ražnatović debitirala u njegovoj diskoteci u Austriji, a nakon povratka u Srbiju počela je svakodnevno da ga zove. Jednog dana iznenadila ga je telefonskim pozivom, otkrivši da je pobjegla od kuće i krenula k njemu. Isprva skeptičan Haro nije mogao vjerovati, ali nekoliko dana kasnije u njegovoj diskoteci pojavila se Ceca. Tijekom cijelog iskustva Haro niti jednom nije naišao na prepreke niti osjetio nelagodu.
Po povratku s kratkog putovanja početkom rujna, supruga Anka obavijestila me o Cecinim upornim telefonskim pozivima i njenom neočekivanom posjetu Ankinom butiku, gdje je ostala nekoliko dana. To je označilo početak neprekidnih poziva iz Srbije, uvijek pod izgovorom da se obraćaju menadžeru Banetu Stojanoviću ili pjevaču Džeju Ramadanovskom, a zapravo traže Svetlanu. Prema Harovom iskazu, nekoliko dana kasnije nasilno je odveden iz hotelske sobe koju je dijelio s Cecom, a pušten je tek nakon što je platio otkupninu koju je godinama posuđivao od rodbine.
Zabavljačica je rijetko kada javno govorila o Muharemu, ali je spomenula njihov susret s pjesmom “Beograd” i spomenula da joj je Dino Merlin komponovao pjesmu “Zaboravi”, jer su se upoznali u Švicarskoj preko njenog bivšeg partnera, koji je bio u vezi. s njim. Ova referenca je vjerojatno usmjerena prema Hari, čija je strana priče nedavno izašla u javnost, što je izazvalo podjele u javnosti. No, važno je napomenuti da fanovi Cece Ražnatović Harin narativ smatraju čistom fikcijom. Samo Ceca i Hara istinski znaju detalje svoje veze, uključujući i to tko je koga volio i postojanje nevjere.
BONUS TEKST:
Globalna pandemija COVID-19 izazvala je talas promena širom sveta, od zdravstvenog sistema do načina na koji živimo i radimo. Ova pandemija nije samo izazov za medicinske ustanove, već i za društva, ekonomije i političke sisteme širom sveta. Kako se svet prilagođava novim okolnostima, suočavamo se sa brojnim izazovima i pitanjima o našoj budućnosti.
Jedan od najvidljivijih efekata pandemije bio je na zdravstvene sisteme. Bolnice su bile preopterećene, a medicinski radnici suočeni sa nedostatkom opreme i resursa. Ova kriza izazvala je i promene u načinu pružanja zdravstvene zaštite, sa sve većim fokusom na telemedicinu i udaljene zdravstvene usluge. Takođe je istakla i nejednakosti u pristupu zdravstvenoj zaštiti, sa najranjivijim grupama koje su bile najviše pogođene.
Ekonomski efekti pandemije bili su takođe značajni. Mnoge kompanije su bile primorane da zatvore svoja vrata ili smanje radnu snagu, što je dovelo do masovnog gubitka poslova i ekonomske recesije. Vlade su morale da preduzmu hitne mere kako bi podržale svoje ekonomije i građane, uključujući isplate direktnih stimulacija, subvencije za plate i moratorijume na kredite.
Pandemija je takođe pokazala i naše ranjivosti u vezi sa globalnim lancima snabdevanja. Zatvaranje granica i ograničenja putovanja doveli su do prekida u snabdevanju određenim proizvodima, poput medicinske opreme i hrane. Ovo je podstaklo mnoge zemlje da razmotre svoju zavisnost od uvoza i da razviju sopstvene kapacitete proizvodnje.
Na političkom planu, pandemija je izazvala i pitanja u vezi sa vladavinom, pravima građana i upravljanjem krizom. Neki lideri su se suočili sa kritikama zbog nedostatka efikasne reakcije na krizu, dok su drugi iskoristili situaciju da prošire svoju moć i kontrolu. Ovo je istaklo važnost demokratskih institucija i principa vladavine prava u rešavanju kriznih situacija.
Unatoč svim izazovima, pandemija je takođe pokazala našu sposobnost za solidarnost i inovaciju. Naučni napredak u razvoju vakcina bio je brz i impresivan, pokazujući snagu međunarodne saradnje i investicija u istraživanje. Takođe smo videli i zajednički napor društva da podrži najugroženije grupe i da pronađe nove načine da se povežemo i podržimo jedni druge.
U svakom slučaju, pandemija COVID-19 ostaviće trajne posledice na naš svet. Na nama je da izvučemo pouke iz ove krize i da se pripremimo za buduće izazove. Ključno je da gradimo otpornija društva, održive ekonomije i inkluzivnije političke sisteme kako bismo se lakše suočili sa budućim krizama i stvorili svet koji je otporniji i pravedniji za sve.
