U današnjem članku pisat ćemo o dinju koja je jako ukusna i sočna voćka.Naime poznata po svojim zdravstvenim koristima moramo naglasiti da i koštice od dinje sadrže velike vrijednosti koje djeluju na krvne sudove.
Dinja, sa svojom blago slatkastom aromom i sočnom teksturom, često je nezaobilazna na trpezama tokom toplih ljetnjih mjeseci. Jedna porcija ovog voća, teška oko 150 grama, sadrži samo 53 kalorije, što je čini pogodnom za one koji vode računa o unosu energije. S obzirom na to da više od 90% njenog sastava čini voda, dinja je odličan saveznik u hidrataciji organizma, posebno kada su temperature visoke i tijelo gubi tečnost znojenjem.
Osim što je osvježavajuća, dinja obiluje važnim hranljivim sastojcima. U toj jednoj porciji unosi se svega 0,3 grama masti, oko 13 grama ugljenih hidrata, uključujući 1,5 gram dijetalnih vlakana, što doprinosi lakšoj i urednijoj probavi. Posebno je značajna po sadržaju vitamina A i vitamina C, koji u jednoj porciji čine čak 30% i 80% preporučene dnevne potrebe, redom.
- Ova voćka nije samo ukusna već ima i brojne zdravstvene koristi. Sadrži značajne antioksidanse poput kolina, zeaksantina i beta karotena, koji organizam štite od slobodnih radikala i na taj način mogu pomoći u prevenciji različitih bolesti – od prehlade do ozbiljnijih stanja poput kancera. Antioksidansi pomažu u očuvanju ćelijskog zdravlja i jačaju prirodni imunitet organizma.
Uprkos tome što se često bacaju, semenke dinje također su korisne. One sadrže vrijedne nutrijente kao što su proteini, vlakna i omega-3 masne kiseline, među kojima se ističe alfa-linolenska kiselina, poznata po svom protuupalnom i zaštitnom djelovanju na srce i krvne sudove.
Dinja pozitivno djeluje na više aspekata zdravlja. Prije svega, bogata je nutrijentima značajnim za oči – beta karoten, koji se u organizmu pretvara u vitamin A, zajedno s vitaminom C, luteinom i zeaksantinom, doprinosi očuvanju vida i zaštiti mrežnjače od degenerativnih oštećenja. Ova kombinacija posebno je korisna u borbi protiv staračke makularne degeneracije.
Kada je riječ o astmi, studije pokazuju da se rizik njenog razvoja smanjuje kod ljudi koji unose veće količine beta karotena. Dinja, kao i druga žuta i narandžasta voća i povrća, kao što su šargarepa, bundeva i lisnato zeleno povrće poput spanaća, može imati preventivno dejstvo kod predisponiranih osoba.
Takođe, ovo voće podržava i kardiovaskularno zdravlje. Sadrži kalijum, vlakna, vitamin C i kolin – sve komponente koje utiču na zdravlje srca i krvnih sudova. Kalijum je naročito važan jer pomaže organizmu da izluči višak natrijuma, čime se direktno utiče na regulaciju krvnog pritiska. Osobe koje redovno konzumiraju namirnice bogate kalijumom imaju manje šanse da pate od hipertenzije.
Kao lako probavljiva namirnica, dinja se preporučuje da se jede na prazan stomak, prije glavnog obroka, jer ne opterećuje želudac. Zahvaljujući svom sastavu i prisustvu enzima, korisna je i za osobe sa osjetljivim sistemom za varenje. Njen uticaj na probavu posebno dolazi do izražaja ljeti, kada teža hrana može izazvati nelagodnost.
- Nutrijent kolin, koji se nalazi u dinji, ima višestruku korist za organizam. On je važan za zdrav san, sposobnost učenja i memorije, ali i za očuvanje strukture ćelijskih membrana. Osim toga, kolin učestvuje u prenosu nervnih impulsa i metabolizmu masti. Ono što ga čini dodatno značajnim jeste njegova antizapaljenska uloga – redovan unos ovog jedinjenja može pomoći u smanjenju hroničnih upala i ublažavanju simptoma bolesti poput artritisa.
Dinja takođe ima svoju ulogu u nezi kože i kose. Vitamin A, koji stimuliše proizvodnju sebuma, prirodnog ulja koje hidrira kožu i kosu, od ključnog je značaja za njihov zdrav i njegovan izgled. Konzumacija dinje može pospješiti rast kose, poboljšati ten i doprinijeti ujednačenijoj, sjajnijoj koži.
Posebno je zanimljivo da se i drugi dijelovi biljke dinje mogu koristiti u svrhu zdravlja. Semenke, koje su često zanemarene, preporučuju se osobama sa problemima bubrega, uključujući i one koji imaju bubrežni kamenac. Pored toga, čaj od cvijeta dinje tradicionalno se koristi kao prirodni lijek za lakše iskašljavanje, pomažući pri oslobađanju disajnih puteva.
Zaključno, dinja je mnogo više od sezonske poslastice. To je voćka sa snažnim lekovitim potencijalom, pogodna za sve generacije. Njena konzumacija može biti svakodnevni ritual zdravlja – bilo da se jede sama, u voćnoj salati, kao sok ili da se od njenih sjemenki i cvjetova prave prirodni ljekoviti pripravci.
