Preminuli je tokom života imao tajnu emotivnu vezu sa mladom ženom, što je rezultiralo rođenjem deteta koje nosi majčino prezime. Otac im je, u želji da njihov odnos ostane skriven, pružao pomoć. Međutim, teškoće su nastale nakon njegove neočekivane smrti, ostavljajući ih bez stalnog izvora prihoda i njegove podrške.
- Nesigurnost je mučila ženin um dok je razmišljala o optimalnom putu za utvrđivanje očinstva. Razmišljala je bi li jednostavno prisustvovanje ostavinskoj raspravi i otkrivanje svog statusa djeteta pokojnika bilo dovoljno. U konačnici je po ovom pitanju zatražila savjet suda. Kada je riječ o umrlom umirovljeniku koji je imao više bračnih drugova i nenavedeno potomstvo, pitanje prava na obiteljsku mirovinu postaje goruće.
Na temelju podataka iz PIO-a, bračni i izvanbračni drugovi imaju mogućnost ostvariti to pravo ako su u braku ili izvanbračnoj zajednici trajali najmanje tri godine. Utvrđivanje izvanbračne zajednice provodi se u izvanparničnom postupku, a može se utvrditi i ako je između umrle osobe i tužitelja bilo zajedničkog djeteta, ako su ispunjeni svi zakonski uvjeti. Dokazivanje postojanja izvanbračne zajednice postaje komplicirano zbog postojanja bračne zajednice.
Uz posebne uvjete propisane Zakonom o mirovinskom i invalidskom osiguranju, bračni drug može ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu. Za nasljeđivanje mirovine od umrlog partnera važno je da nadživjeli bračni drug ispunjava propisane uvjete i obrnuto. Iz Fonda PIO ističu da pravo na obiteljsku mirovinu imaju djeca, bez obzira na bračni status ili status posvojenja, pastorčad koju osiguranik ili korisnik materijalno uzdržava, unuci, braća i sestre te ostala djeca bez roditelja.
- Ovo pravo mogu ostvariti djeca čiji roditelji nisu u mogućnosti pružati financijsku pomoć i oslanjaju se na osiguranika ili korisnika. Naime, mogućnost ostvarivanja obiteljske mirovine imaju djeca rođena u braku ili izvan braka ako ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o mirovinskom i invalidskom osiguranju. Da bi izvanbračna djeca mogla ostvariti to pravo, moraju biti službeno priznata i mora se utvrditi očinstvo. Važno je napomenuti da izvanbračni drugovi nemaju pravo na obiteljsku mirovinu zbog postojanja braka.
U konkretnom scenariju koji uključuje tri žene, zakonski udana žena koja ima dijete s pokojnikom ima pravo na mirovinu. Ako je dijete punoljetno, umjesto njega će naslijediti mirovinu. Druga žena, koja je bila u izvanbračnoj zajednici s umrlim i ima priznato dijete, prenijet će pravo na mlađeg nasljednika. Međutim, u slučaju trećeg neimenovanog partnera, čije dijete ne nosi očevo prezime, pravo na mirovinu ne može se ostvariti dok se ne dokaže da je umrli doista bio otac.
Postignuća pojedinca nisu bila značajna sve dok nisu napunili 53 godine. Prema odredbama Zakona o PIO-u, ako brak ili izvanbračna zajednica traje najmanje tri godine, oba partnera moraju imati najmanje 53 godine da bi ostvarila određena prava. Međutim, ako je udovica u trenutku smrti bračnog druga imala 45 godina, pravo na obiteljsku mirovinu stječe kad navrši 53 godine. U slučaju udovaca, mirovinu supružnika mogu primati oni koji su u trenutku smrti supružnika ili partnera navršili 58 godina. Ako udovac navrši 58 godina dok još ispunjava uvjete za obiteljsku mirovinu, to se pravo zadržava na neodređeno vrijeme. Nakon prestanka izvanbračne zajednice i razvedeni bračni drug i izvanbračni drug imaju mogućnost ostvarivanja obiteljske mirovine ako im je pravo na uzdržavanje sudski utvrđeno pod sličnim okolnostima.
