U nastavku našeg današnjega članka, govorimo o jako neobičnoj situaciji, a tiče se malih posjetilaca u vašim baštama. Naime, šta znači ako u dvorištu imate ježa?
Svi smo barem jednom u životu vidjeli ježa – bilo u prirodi, bašti ili na slikama – ali malo nas zaista zna koliko su ove male, bodljikave životinjice važne i korisne za ekosistem. Osim što su simpatični stanovnici prirode, ježevi su pravi saveznici u očuvanju zdravlja vašeg dvorišta. Ako vam se dogodi da u kasnim večernjim satima ugledate ježa kako tiho šeta kroz vašu baštu, znajte da njegova pojava nije slučajna.
Jež bira samo ona mjesta gdje se osjeća sigurno i gdje vlada prirodna ravnoteža. To znači da je vaša bašta bez hemikalija, bogata insektima i puževima, i puna zaklona gdje se može skloniti. Drugim riječima, njegovo prisustvo je potvrda da ste, možda i nesvjesno, stvorili prostor u kojem priroda diše punim plućima.
Ova tiha noćna životinjica ne donosi samo šarm već i funkcionalnost – u ishrani ježa nalaze se mnogi vrtni nametnici, poput gusjenica, puževa, crva i raznih insekata koji mogu praviti štetu biljkama. Zato se jež s pravom može smatrati prirodnim čuvarom vrta, ekološkom alternativom pesticidima.
Ako želite da se jež češće zadrži u vašem dvorištu, evo nekoliko jednostavnih savjeta:
-
Ostavite dio bašte prirodnim – Gomila suvog lišća, granja ili čak stari panj mogu poslužiti kao idealno skrovište.
-
Ne koristite pesticide – Hemikalije uništavaju izvor hrane za ježeve i mogu ih direktno ugroziti.
-
Postavite činiju s vodom – Posebno tokom toplijih mjeseci, činija sa svežom, plitkom vodom može biti pravo osvježenje.
-
Ne nudite mleko – Iako mnogi vjeruju da jež voli mleko, ono zapravo može izazvati probavne tegobe. Voda je najbolji izbor.
-
Pazite prilikom baštenskih radova – Prije upotrebe trimera, kosilice ili motike, provjerite gdje stajete. Ježevi se često zavuku u zaklon i teško ih je primijetiti.
Prisustvo ježa ima i dublju simboliku – on predstavlja povezanost između čovjeka i prirode. Njegovo prisustvo šalje poruku da ste stvorili prostor u kojem se živa bića osjećaju sigurno. To nije samo dobar znak za vašu baštu, već i potvrda vašeg odgovornog odnosa prema prirodnom okruženju.
Zato, kada sljedeći put u sumrak ugledate malog, bodljikavog posjetioca kako tiho šeta vašom baštom, ne tjerajte ga i ne pokušavajte da ga uhvatite. Dovoljno je da ga pustite da bude to što jeste – tihi čuvar ravnoteže i znak da je vaša bašta, iako možda mala, važan dio šireg ekološkog lanca.
Proleće je doba kada se priroda budi, a s njom i naše tijelo traži podršku nakon zimskog usporavanja. U tom periodu, mnogi se okreću biljkama koje podstiču detoksikaciju i jačaju imunitet. Među najmoćnijim savezničkim biljkama ovog doba izdvajaju se maslačak i kopriva – dvije skromne, ali izuzetno ljekovite biljke.
Maslačak je poznat po svom djelovanju na jetru i bubrege. Njegovi listovi i korijen podstiču izbacivanje toksina iz tijela, poboljšavaju probavu i podižu nivo energije. Čaj od maslačka se lako priprema – 1–2 kašičice suvog ili svježeg dijela biljke preliju se toplom vodom (ne ključalom), ostave da odstoje 5–10 minuta, pa se procijede. Po želji dodajte limun ili med.
Kopriva, bogata gvožđem i vitaminima, savršena je za jačanje krvi i imuniteta, posebno kod onih koji osjećaju umor ili imaju problema s anemijom. Priprema se na sličan način kao i maslačak. Važno je da ne zaboravite – iako prirodne, ove biljke su snažne i treba ih konzumirati umjereno.
