Povodom zadivljujuće izložbe “Ježeva kućica – smišljanje boljeg svijeta” u Muzeju Jugoslavije, Jugoslavenska kinoteka pažljivo je pripremila filmski program u čast cijenjenog Branka Ćopića koji će biti prikazan u cijenjenoj dvorani u Kosovskoj 11.
Od 11. do 13. travnja bit će prikazan ciklus filmova inspiriran književnim djelima Branka Ćopića. U ovoj kolekciji nalaze se zapaženi igrani filmovi kao što su “Orlovi rano lete” (1966.) redateljice Soje Jovanović, “Nikoletina Bursać” (1964.) redatelja Branka Bauera i “Gluvi barut” (1990.) Bate Čengića. Dodatno, bit će prikazan i zadivljujući kratki dokumentarni film “Grob u žitu” (1951.) prema scenariju Branka Ćopića iu vještoj režiji Puriše Đorđevića.
Uz predočenje kinoulaznice u Kinoteci, posjetitelji dobivaju besplatan pristup postavu Muzeja Jugoslavije. Isto tako, oni s ulaznicom za izložbu mogu bez dodatnih troškova uživati u filmovima o Ćopiću u Kosovskoj 11. Ovaj skladan raspored njeguje simbiotski odnos između područja filmske umjetnosti i muzejskog istraživanja, mameći posjetitelje da urone u zadivljujuće carstvo Ćopićevog kreativnog genija i unaprjeđuju svoje izložbeno iskustvo snagom kinematografskih slika.
U četvrtak, 11. travnja, u 17.30 sati bit će prikazan film “Orlovi rano lete” redateljice Soje Jovanović. Potom će u 20 sati biti prikazan “Gluvi barut” u režiji Bahrudina Bate Čengića. U petak, 12. travnja, u 17.30 bit će prikazan film “Hajdučka vremena” redatelja Vladimira Tadeja, a potom u 20 sati “Živio ovaj narod” redatelja Nikole Popovića. U subotu, 13. travnja, u 17.30 bit će prikazan “Nikoletina Bursać” u režiji Branka Bauera, a u 20 sati “Grob u žitu” u režiji Mladomira Puriše Đorđevića i “Major Bauk” u režiji Nikole Popovića. biti pregledan.
Osim ponedjeljka, Muzej Jugoslavije dočekuje posjetitelje svakog dana od 10 do 18 sati.
BONUS TEKST:
Jedan od ključnih izazova s kojima se suvremeno društvo suočava je problematika klimatskih promjena. Klimatske promjene predstavljaju globalnu prijetnju koja utječe na sve aspekte našeg života, uključujući okoliš, gospodarstvo, zdravlje i sigurnost. Dok se svijet suočava s porastom temperature, ekstremnim vremenskim uvjetima i povećanim razinama stakleničkih plinova, postaje jasno da je hitno potrebno poduzeti akciju kako bismo ograničili štetne učinke klimatskih promjena i prilagodili se njihovim posljedicama.
Jedan od ključnih uzroka klimatskih promjena je emisija stakleničkih plinova, posebno ugljičnog dioksida (CO2), u atmosferu kao rezultat ljudskih aktivnosti poput fosilnih goriva, industrije i krčenja šuma. Ove emisije doprinose povećanju efekta staklenika, što uzrokuje globalno zagrijavanje i promjene u klimatskim obrascima. Kako bismo smanjili emisije stakleničkih plinova i usporili tempo klimatskih promjena, potrebno je prelaziti na obnovljive izvore energije, povećati energetsku učinkovitost i smanjiti potrošnju fosilnih goriva.
Uz to, potrebno je poduzeti mjere za prilagodbu klimatskim promjenama koje su već neizbježne. To uključuje izgradnju otpornije infrastrukture koja može podnijeti ekstremne vremenske uvjete poput poplava, suša i oluja, kao i razvoj strategija za upravljanje vodenim resursima, poljoprivredom i zdravstvenim sustavima u uvjetima promjenjivog klime.
Kako bismo postigli održivo rješenje za klimatske promjene, potrebna je suradnja na globalnoj razini. Međunarodne organizacije, vlade, poslovni sektor, civilno društvo i pojedinci moraju zajednički raditi na razvoju politika i inicijativa koje će smanjiti emisije stakleničkih plinova, potaknuti inovacije u obnovljivim izvorima energije i promicati održive prakse u svim sektorima društva.
Važno je također osvijestiti ljude o važnosti klimatskih promjena i potaknuti ih na djelovanje. Edukacija, informiranje i podizanje svijesti o utjecaju klimatskih promjena mogu potaknuti ljude na promjenu ponašanja i podršku politikama i inicijativama koje promiču održivost i zaštitu okoliša.
U konačnici, suočavanje s izazovom klimatskih promjena zahtijeva sveobuhvatan i koordiniran pristup na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini. Samo zajedničkim naporima možemo stvoriti održivu budućnost za sebe i buduće generacije.
