– Za danas smo vam spremili jednu priču o kojoj bruji scijela Srbija. naime, radi se o ženi koja je nakon smrti supruga izgubila njegovu penziju, što je u praksi i više nego nemoguće. Slijedi jako emotivna priča….
Prošle jeseni dogodio se poražavajući događaj u životu žene koja živi u Beogradu jer je njen suprug tragično preminuo od neočekivanog srčanog udara. Međutim, ova ionako srcedrapajuća situacija dobila je nevjerojatan obrat kada je izašlo na vidjelo da je njezin pokojni suprug bio upleten u tajnu aferu s drugom ženom tijekom njihova braka, što je u konačnici dovelo do toga da je ona označena kao njegova ljubavnica. Kako bi ožalošćena obitelj dodatno zaprepastila, otkrilo se da je suprug službeno priznao dijete koje je dobio s tajnom ljubavnicom, prenose Novosti.
Nakon prerane smrti supruga, supruga se suočila s golemom tugom i potonjim poteškoćama koje prate takvu nepredviđenu pojavu. Ipak, samo nekoliko mjeseci kasnije donijela je odluku da se službeno obrati Zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje (Fond PIO) za obiteljsku mirovinu, koja bi joj se dodijelila na temelju dvoje uzdržavane djece, čiji je otac njezin pokojni suprug. Nažalost, u vrijeme kada je ovaj narativ ispričan, supruga je bila u neizvjesnosti oko presude po njenom zahtjevu za mirovinu Fonda PIO. Ipak, u tom je roku otkrila nešto što ju je dodatno uznemirilo – postala je svjesna da ljubavnica njezina supruga već prima obiteljsku mirovinu za svoje potomstvo, status koji je formalno priznao i njezin pokojni suprug.
Supruga je u ovom osebujnom i emotivno izazovnom trenutku potražila pomoć Fonda PIO kako bi razjasnila situaciju i shvatila razlog zbog kojeg je suprugova ljubavnica dobila obiteljsku mirovinu, a na vlastiti zahtjev ostaje bez odgovora. Pojašnjenje situacije dali su iz Fonda PIO, ističući da sukladno zakonu, supruga koja je bila u braku i nije znala za izvanbračnu vezu svog partnera tijekom cijele veze ne može svom ljubavniku osporiti pravo na mirovinu za njihovo dijete.
Ovo se pravo dodjeljuje na temelju posebnih zakonskih zahtjeva, bez obzira na djetetov legitimitet, sve dok su ispunjeni određeni uvjeti. Ovdje predstavljen narativ služi kao jasna demonstracija kako se složenosti i poteškoće života mogu pojaviti nakon nepredviđene tragedije. Osim borbe s dubokom tugom zbog gubitka voljenog supružnika i roditelja, obitelj se mora snaći u labirintu pravnih pitanja i administrativnih protokola, koji se često mogu činiti nepravednima i zamršenima. U Srbiji se pravo na obiteljsku mirovinu ne odnosi samo na bračne drugove. Zakonom je propisano da to pravo može ostvariti i izvanbračni drug uz određene uvjete.
Naime, izvanbračni partner može ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu ako je veza s umrlom osobom trajala najmanje tri godine ili ako imaju zajedničko dijete. Važno je napomenuti da se ovo pravo ne dodjeljuje automatski. Umjesto toga, po zahtjevu izvanbračnog partnera pokreće se izvanparnični postupak za utvrđivanje valjanosti njihove zajednice. Dodatno, prilikom podnošenja zahtjeva za mirovinu uz zahtjev je potrebno priložiti i pravomoćnu sudsku odluku kojom se potvrđuje postojanje ovog odnosa.
Osim bračnog i izvanbračnog druga, mogućnost ostvarivanja prava na nasljedstvo iz mirovine imaju i dodatni srodnici pokojnika, s obzirom na posebne okolnosti. Da bi imao pravo na ovo nasljeđe, preminuli član obitelji mora imati najmanje pet godina staža osiguranja, ispunjavati određene uvjete ili prethodno primati mirovinu. Sukladno zakonskim propisima, pravo na nasljeđivanje mirovine imaju osobe koje su razvrstane u članove obitelji.
U skladu sa zakonima koji uređuju obiteljske odnose priznaju se i štite bračni i izvanbračni drugovi. Pravo nasljeđivanja prošireno je na različite kategorije djece, uključujući onu rođenu u braku ili izvan braka, kao i onu koja su posvojena. Osim toga, pravo na ovo pravo imaju i pastorčad koju je pokojnik materijalno uzdržavao, unuci, braća i sestre te druga djeca koja nemaju roditeljsku skrb ili imaju roditelje nesposobne uzdržavati se. Preminuli je pružao podršku različitim roditeljima, uključujući očeve, majke, očuhe, maćehe i posvojitelje. Svrha ovog zakona je ponuditi ekonomsku pomoć rodbini preminule osobe, s namjerom da se olakša njihova financijska situacija nakon smrti voljenog člana obitelji.
Prema riječima odvjetnika Vladana Jevtića, izvanbračna ili izvanbračna djeca ne mogu dobiti obiteljsku mirovinu prije ostavinske rasprave. Nadalje, Fond PIO ne može niti jednom od nasljednika osigurati obiteljsku mirovinu do pravomoćnosti rješenja o ostavini. Prema riječima Jevtića, izvanbračno dijete bi teoretski moglo pokrenuti i dovršiti ostavinski postupak samo na temelju svog rodnog lista i očeve smrti, bez potrebe da se iznosi cijela ostavina ili svi korisnici.
Prema njegovim riječima, postoji rigidna regulativa unutar nasljednog prava koja zakonskim nasljednicima daje mogućnost da u bilo kojem trenutku ostvare svoja prava na bilo koju otkrivenu imovinu ili nasljedstvo, uključujući mirovine. Slijedom toga, osobe koje iz raznih razloga nisu mogle sudjelovati u ostavinskom postupku imaju pravo zahtijevati dodatnu raspodjelu i pravičnu podjelu imovine i prinadležnosti. Prema njegovoj izjavi, udovica ima pravo na obiteljsku mirovinu kad navrši 53 godine života.
Alternativno, mirovinu može zatražiti i ako postane potpuno nesposobna za rad u trenutku smrti korisnika ili osiguranika ili u roku od godinu dana od dana smrti. Nadalje, ako udovica ima djecu iz izvanbračne zajednice koja ispunjavaju uvjete za obiteljsku mirovinu i ispunjava svoje roditeljske obveze, također ostvaruje pravo na mirovinu. U konkretnom slučaju, ako su zakonski nasljednici nepravedno lišeni svojih prava, imaju mogućnost tražiti dopunsko ostavinsko rješenje putem suda i javnog bilježnika, pod uvjetom da je osnovno ostavinsko rješenje već doneseno.
Prema riječima odvjetnika Jevtića, Fond PIO nije ovlašten bilo kojem od nespornih zakonskih nasljednika bez ostavinske odluke isplaćivati obiteljsku mirovinu, jer na to nema pravo prema svojoj procjeni nasljednika. Prema riječima Jevtića, on se posljednjih godina susreo s brojnim sličnim slučajevima, au svim su supruga i djeca bili svjesni postojanja vanbračnog djeteta. On potvrđuje da se pitanja koja se tiču nasljednika i nasljednih prava obično rješavaju ekspeditivno.
Prema riječima odvjetnice, djeca imaju pravo na obiteljsku mirovinu do 18. godine života ili do završetka akademskog studija, au slučaju smrti roditelja do 26. godine života. Prema Jevtićevim riječima, kada se mirovina dijeli na više djece, svako će dijete dobiti jednak dio. No, primatelj mirovine može biti i bračni drug ako je nezaposlen, jer je zakonski nasljednik nakon smrti ostavitelja. Dodatno napominje da se obiteljska mirovina obračunava na temelju postotka mirovine umrlog korisnika u trenutku smrti. U slučaju četiri ili više članova obitelji, mirovina iznosi 100 posto, a zatim se ravnomjerno dijeli na sve članove obitelji.
