Jusuf Mujić iz Tuzle je svojim postupkom vratio veru u ljudsku dobrotu i odanost porodici. Kada je saznao da je njegova snaja napustila sina, a deca ostala bez roditeljskog staranja, nije mogao da prihvati pomisao da njegovi unuci završe u domu za decu.
Iako je bio u sedmoj deceniji života, Jusuf je odlučio da preuzme odgovornost za njihovo odgajanje i da im obezbedi stabilan i siguran dom. Zajedno sa suprugom, Jusuf je uzeo troje unuka – Alena, Anesu i Amela – i promenio njihov život iz korena.
Borba za starateljstvo
Jusuf nije oklevao da preduzme korake koji su mu bili potrebni da bi svojoj deci obezbedio dom. Otišao je u nadležni Centar za socijalni rad, uzeo decu za ruku i doveo ih u svoju kuću. Iako je znao da će pravni proces za starateljstvo biti dug i težak, nije se povukao. Proces je trajao više od šest meseci, ali Jusuf nije gubio veru. Kada je na kraju dobio odobrenje za starateljstvo, bio je presrećan, a njegov ponos i sreća bili su neizmerni. Jusuf je govorio o tome sa velikom emocionalnošću, naglašavajući da je borba bila teška, ali da je ljubav prema unucima bila snažniji motiv od svega.
“To je jako tešak udarac kad čuješ, a kamoli kad ti se desi. Želja svakog dede je da mu unuci uspeju. Ta borba – ja je nisam ni osetio. Kad nešto želiš, voliš i hoćeš, pogotovu hoćeš, onda to ide, to se lagano sve savladava,” izjavio je Jusuf za RTV “Slon”, pričajući o svom trudu da zadrži decu u svojoj brizi.
Ponosni deda i trud koji se isplatio
Iako je Jusuf bio već u sedmoj deceniji života, nikada nije odustajao od svoje misije da pruži svojoj unucima najbolji mogući život. Smatrao je da je za decu najvažnije da ostanu u porodici, iako su imali vrlo teško detinjstvo. Najmlađi unuk, Amel, imao je samo dve godine kada je prešao kod njih, i to je bio veliki izazov. Jusuf je isticao da je bilo jako teško, ali ljubav koju je imao prema njima bila je dovoljna da prebrodi sve prepreke.
Njegov sin, koji je ostao bez podrške, zbog toga što ga je supruga napustila, nije mogao da se brine za decu. Centar za socijalni rad je inicijalno odlučio da deca budu smeštena u ustanovu, što je Jusufa duboko pogodilo, ali nije se povukao. Uzeo je stvar u svoje ruke i nije se predavao. Danas, kaže, njegovo srce je puno ponosa i sreće što su deca odrasla u odgovorne mlade ljude.
Unuci danas – ponos deda i babe
Alen, Anes i Amel sada su zahvalni svom dedi i babi za svu ljubav i brigu koju su im pružili. Njihov život je ispunjen školom, sportom i snovima za budućnost. Amel, najmlađi unuk, sada je treći razred osnovne škole i trenira karate. Njegov san je da postane policajac, jer smatra da je to posao u kojem se bori protiv kriminala, i želi da bude uzor svojoj zajednici.
Anes, dvadesetogodišnji karatista, sanja o tome da postane trener. Nema želje za drugim poslom i smatra da je treniranje mladih sportista njegova životna misija. On je prisutniji u životu svog oca nego u životu svoje majke, koja se sa njim viđa vrlo retko.
Najstariji unuk, Alen, izuzetno je uspešan u karatetu, sa više od 50 osvojenih medalja. Njegovo najnovije zlato osvojeno u Lukavcu samo je jedno od mnogih priznanja koja je stekao kroz sport. Alen objašnjava da je njegov cilj bio da bude najbolji, jer je to način da se pokaže u najboljem svetlu. Takođe, pomaže svom dedi i babi u brizi za mlađu braću, jer želi da se osiguraju da oni ne opterećuju svoje starije rođake.
Radost i zahvalnost u svakodnevnom životu
Svaka medalja, svaka dobra ocena, svaki uspeh njegovih unuka predstavlja trenutke neizmerne sreće za Jusufa. On kaže da je veoma ponosan na sve što su postigli i veruje da je učinio sve što je mogao za njih. Jusufova ljubav prema unucima je bezgranična, a njegova posvećenost im je pružila stabilan temelj na kojem su izgradili svoj život.
“Ja sam veoma ponosan, malo je to teško i opisati. Nadam se da sam učinio za njih koliko sam mogao,” rekao je Jusuf, drhtavim glasom, naglašavajući koliko mu znači njihov uspeh i sreća.
Jusuf Mujić i njegova supruga su pokazali svetu da prava ljubav, posvećenost i odanost porodici mogu da promenе život. Njihova priča inspiracija je za sve one koji veruju u snagu dobrih dela i u to da ni godine, ni prepreke ne mogu da stanu na put stvaranja boljeg života za one koje volimo.