Jako veliki procenat osoba u današnje vrijeme itekako vole crveni luk. Koristi se u kuhinji na jako puno načina, a jedan je od glkavnih sastojaka varenih jela. Evo i par riječi i na ovu temu….
Na Balkanu, domaći obroci i dalje zauzimaju središnje mjesto u mnogim kućanstvima, i to iz više razloga. Prvenstveno, domaća hrana je zdravija, ukusnija i ekonomičnija opcija, što je vrlo važno za obiteljski budžet. Kroz stoljeća su se razvijale tradicije pripreme obroka, često s domaćim namirnicama, čime se ne samo očuvala kulturna baština, već i osigurala kvalitetna i hranjiva prehrana. Iako su prednosti očite, postoji jedan izazov koji mnogi susreću – miris hrane koji dugo ostaje u prostorijama, pogotovo kad je riječ o pripremi jela koja zahtijevaju dinstanje.
Miris koji se javlja tijekom dinstanja luka postaje pravi izazov u kuhinji. Tijekom same pripreme, karakterističan miris luka širi se kroz cijelu kuću, a često ostaje i na kosi i odjeći. Ovo nije slučaj samo sa svježim lukom, već i sa raznim vrstama povrća koje se prže na vrućem ulju. Razlog za ovu intenzivnu aromu je sumpor koji se oslobađa tijekom toplinske obrade. Iako je ovaj miris prirodan, mnogi ga smatraju neugodnim, pa ga žele ukloniti. Na sreću, postoji nekoliko načina kako se nositi s njim. Jedan od najefikasnijih trikova je korištenje sode bikarbone. Kada se luk nareže na kockice, dovoljno je dodati žličicu sode bikarbone u tavu u kojoj ste zagrijali ulje, i miris će biti znatno smanjen. Ako koristite veću količinu luka, umjesto žličice možete staviti cijelu žlicu sode bikarbone. Ovaj jednostavan trik omogućit će vam da se riješite neugodnih mirisa, dok dodatno koristi u procesu dinstanja, jer će luk postati gušći, što olakšava probavu.
Soda bikarbona nije samo učinkovita za uklanjanje mirisa, nego je i prirodni zgušnjivač, što znači da možete zaboraviti na korištenje različitih sprejeva ili dodataka za gustoću, koji često sadrže dodatne kemikalije. Zgušnjavanje luka s sodom bikarbonom također donosi pozitivne promjene u teksturi jela, čineći ga lakšim za probavu.
U međuvremenu, neki drugi tradicionalni recepti sa Balkana također doživljavaju svoj povratak, kao što je kačamak, koji je nekoć bio simbol siromašnih obroka, ali danas se smatra zdravim i hranjivim jelom. Kačamak se priprema od kukuruznog brašna i široko je poznat kao palenta. Iako su ljudi nekada smatrali kačamak jednostavnom hranom, danas je on prepoznat kao izvor mnogih važnih hranjivih tvari, uključujući vitamine A, E, vitamine B skupine te minerale poput fosfora, cinka, magnezija i kalija. Uz to, zbog svoje bezglutenske prirode, kačamak je idealan za osobe koje imaju intoleranciju na gluten, poput onih koji boluju od celijakije.
Bogata vlaknima i složenim ugljikohidratima, kačamak je izvrstan za zdravlje probavnog sustava. Osim što pospješuje probavu, pomaže u održavanju zdrave crijevne flore i može poboljšati opće zdravlje. Također, s obzirom na to da je niskokaloričan, kačamak je odličan za one koji žele izgubiti težinu. Sposobnost kačamaka da regulira razinu kolesterola i prevencija kardiovaskularnih bolesti samo su dodatni razlozi zašto bi ovo jelo trebalo biti uključeno u svakodnevnu prehranu.
Iako je kačamak izuzetno hranjiv, nutricionisti upozoravaju da ga treba konzumirati u umjerenim količinama, jer kao i svaki drugi obrok, pretjerivanje može imati negativne posljedice. Za postizanje optimalnih rezultata u mršavljenju, stručnjaci preporučuju uravnoteženu prehranu u kombinaciji s umjerenom tjelesnom aktivnošću, umjesto strogih dijeta koje mogu dovesti do nuspojava. Kačamak može biti savršen početak dana jer osigurava dugotrajan osjećaj sitosti, bez preopterećenja organizma.
