Teško je zamisliti da je stres bio uzrok smrti Duška Radovića. Čak ni humor, koji je često bio prisutan u njegovom životu, nije mogao da ga izleči, naročito kada je postao crni humor.
- Začetak ove pripovijesti može se pronaći u riječima koje je izrekao voljeni mrgud: “Ako možemo bez Tita, sigurno možemo i bez bezbroj drugih.” Ova deklaracija je imala duboku implikaciju: kada nestanete vi i vaš ugled, zajedno sa vašim privilegijama, vaši potomci će prepustiti Dedinje potomcima sportista, muzičara, biznismena i potrošača. Nakon kraće pauze, Dedinje će se vratiti u staro stanje.Emisija koju je vodio Radović brzo je postala središte stranačkih okupljanja, što je u konačnici dovelo do njenog zatvaranja 1983. godine.
Unatoč protestima i zahtjevima slušatelja da se Duško vrati, on se odbio vratiti pod uvjetima koje su postavile njegove zamjene. Stambolić je jasno dao do znanja da je spreman ići i do gašenja Studija B ako bude potrebno. To je Duška potaknulo na mudru odluku o odlasku u mirovinu.Ogroman stres toliko je utjecao na njegovo ionako krhko zdravlje da je dodatno pogoršao njegovo postojeće stanje.
U tom razdoblju Duško je već bio bolestan, a kombinacija stresa i iznenadnog otkazivanja showa narušila je njegovo zdravlje. U početku nismo bili sigurni u točan uzrok. Međutim, kasnije je utvrđeno da je dobio upalu leđne moždine, stanje izravno povezano s intenzivnim stresom. Liječnik je dao objašnjenje, spomenuvši da je Aristotel Onassis također podlegao ovoj bolesti nakon što je svjedočio tragičnoj zrakoplovnoj nesreći svog sina. Ovaj račun podijelio je Duškov brat Brana Radović, prenosi Luftika.
Čak i pred zahtjevnim operacijama, Milovan Vitezović imao je priliku svjedočiti njegovoj nepokolebljivosti. Iako je njegova fizička snaga malaksala, njegova neukrotiva bit ostala je netaknuta. Čak i dok je ležao na samrtnoj postelji, nastavio je zračiti duboku mudrost, vješto maskiranu njegovim duhovitim primjedbama.
Pokušao sam mu dati kompliment za njegov izgled, ali on je odbacio moje riječi podrugljivom primjedbom: “Oni koji izbjegavaju smrt protive se napredovanju i prosperitetnijoj budućnosti.” Ostala sam bez riječi, a on se osjećao nelagodno.
Duško Radović, koji je preminuo 16. kolovoza 1984., istaknuo je važnost razlučivanja krucijalnog od trivijalnog kao najvećeg prioriteta. Priznao je finu granicu koja odvaja bolest od blagostanja i priznao vlastitu zbunjenost po ovom pitanju. Trenutno je podvrgnut liječenju zbog svog stanja. Duško Radović je nakon smrti sahranjen na beogradskom Novom groblju, točnije u Aleji zaslužnih građana.
BONUS TEKST:
Višnje: Bogatstvo Ukusa i Zdravlja
Višnje su voće koje se ističe svojom prelepom crvenom bojom i karakterističnim kiselkastim ukusom. Ove male crvene bobice ne samo da su prijatne za ukus, već su i bogate nutritivnim vrednostima koje doprinose zdravlju i dobrom osećaju. Višnje se gaje u mnogim delovima sveta, a njihova upotreba u kulinarstvu, medicini i drugim oblastima čini ih izuzetno važnim voćem.
Vrste Višanja
Postoje različite vrste višnjama, ali najpoznatije su dve glavne vrste: slatke višnje (Prunus avium) i kisele višnje (Prunus cerasus).
Slatke višnje su veće i imaju slađi ukus. Ove višnje se obično jedu sveže, ali se mogu koristiti i za pravljenje džemova, pite i drugih poslastica.
Kisele višnje su manje i imaju izraženiju kiselost. Često se koriste za pripremu kompota, sokova i kao sastojak u kuvanju i pečenju.
Nutrienti i Zdravstvene Prednosti
Višnje su bogate vitaminima i mineralima, uključujući vitamin C, vitamin A, kalijum i folat. Vitamin C je poznat po svojoj ulozi u jačanju imunološkog sistema i zaštiti tela od slobodnih radikala. Kalijum pomaže u regulaciji krvnog pritiska i održavanju funkcije srca.
Osim vitamina i minerala, višnje su bogate antioksidantima, kao što su antocijani i flavonoidi. Ovi spojevi imaju antiinflamatorna svojstva koja mogu pomoći u smanjenju rizika od hroničnih bolesti kao što su srčane bolesti i rak. Antioksidanti u višnjama mogu takođe pomoći u poboljšanju kvaliteta sna i smanjenju simptoma nesanice.
Kulinarska Upotreba
Višnje su izuzetno svestrane u kulinarstvu. Mogu se koristiti u različitim jelima, od slanih do slatkih. Evo nekoliko popularnih načina kako se višnje koriste:
Pite i kolači: Višnje su čest sastojak u pitama, kolačima i tortama. Njihova kiselost dodaje složenost ukusu poslastica.
Džemovi i marmelade: Višnje su odlične za pravljenje džemova i marmelada koje se mogu koristiti kao namaz na hlebu ili kao dodatak drugim jelima.
Sokovi i kompoti: Sok od višnje je osvežavajući napitak koji može biti i odličan za pravljenje koktela. Kompot od višnje je popularan kao desert ili dodatak glavnim jelima.
Salate i priloge: Višnje se mogu dodati u salate za dodatak slatkoće i boje, ili koristiti kao prilog uz meso.
Sezona i Skladištenje
Sezona višnje obično traje od sredine juna do početka avgusta, zavisno od regiona i klimatskih uslova. Kada kupujete višnje, potražite plodove koji su čvrsti, sjajni i bez tamnih mrlja.
Višnje treba čuvati u frižideru, gde mogu ostati sveže nekoliko dana. Za duže skladištenje, višnje se mogu zamrznuti. Pre zamrzavanja, preporučuje se da se višnje operu, očiste od koštica i blanširaju.
Zdravstvene i Medicinske Upotrebe
Osim što su ukusne, višnje se koriste i u tradicionalnoj medicini zbog svojih potencijalnih zdravstvenih prednosti. Na primer, sok od višnje može pomoći u ublažavanju simptoma artritisa i bolova u mišićima zbog svojih antiinflamatornih svojstava. Takođe, neki istraživači sugerišu da konzumiranje višnje može poboljšati zdravlje srca i smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Zaključak
Višnje su voće koje kombinuje bogatstvo ukusa i nutritivnih vrednosti, nudeći brojne koristi za zdravlje i kulinarstvo. Bilo da se konzumiraju sveže, u obliku džema, soka ili kao sastojak u jelima, višnje dodaju ne samo divan ukus, već i značajnu količinu korisnih nutrijenata. Njihova upotreba u različitim kulinarskim i medicinskim primenama čini ih neizostavnim delom moderne ishrane i zdravog života.
