U nastavku našeg današnjega članka, govorićemo o zdravlju srca, koje je u biti najvažniji mišić u cijelom organizmu. Međutim, jako je bitno da se reaguje na vrijeme, kada se primjete prvi problemi i neke smetnje na srcu. Slijedi i par savjeta na ovu temu….
Smjernice za točno određivanje maksimalnog broja otkucaja srca: Preporuke kardiologa za sigurno vježbanje. Poznati kardiolog nedavno je dao važan savjet kako povećati svijest o svom tijelu tijekom vježbanja. Izračun je jednostavan: uzmite 220 i oduzmite svoju dob kako biste odredili maksimalni broj otkucaja srca kojem biste trebali težiti tijekom vježbanja. Ova brojka je neophodna za sigurno vježbanje, posebno za one koji su srednje ili starije dobi. Važnost uključivanja tjelesne aktivnosti u dnevne rutine ne može se precijeniti. Iako je tjelovježba ključna za očuvanje zdravlja, ključna je umjerenost.
Kardiolog i stručnjak za internu medicinu prof. dr. Petar Otašević ističe kako je tjelesna aktivnost neophodna za zdrav način života, ali treba biti prilagođena osobnim mogućnostima. Osobama srednje dobi i starijim odraslim osobama savjetuje se kardiološki pregled prije sudjelovanja u intenzivnijim vježbama, osobito u vježbaonici. Ova mjera opreza pomaže u smanjenju rizika od problema povezanih sa srcem, uključujući srčani udar ili srčani zastoj. Koja je metoda za određivanje maksimalnog broja otkucaja srca? Jedan jednostavan pristup za pronalaženje vašeg maksimalnog broja otkucaja srca tijekom vježbanja je da uzmete 220 i od toga oduzmete svoju dob.
Na primjer, 60-godišnja osoba imala bi procijenjeni maksimalni broj otkucaja srca od približno 160 otkucaja u minuti. Važno je ostati ispod ove brojke tijekom snažnih treninga kako biste spriječili pretjerano opterećenje srca. Važnost kardiovaskularnih vježbi ne može se precijeniti. Aktivnosti poput trčanja, vožnje bicikla, plivanja ili brzog hodanja nude širok raspon zdravstvenih prednosti. Ovi oblici tjelovježbe povećavaju izdržljivost, pomažu u održavanju zdrave tjelesne težine i jačaju rad srca i pluća.
Prema riječima kardiologa Otaševića, pravilno izvedeni kardiovaskularni treninzi jačaju sve mišićne skupine, pa tako i srce, poboljšavaju unos kisika u organizam, što rezultira učinkovitijim sagorijevanjem masti. Osobama starijim od 40 godina, posebice onima koji vode sjedilački način života, savjetuje se kardiološka procjena prije početka vježbanja. Ova procjena treba obuhvatiti mjerenje krvnog tlaka, EKG, ultrazvuk srca i laboratorijske pretrage kako bi se potvrdilo da je tijelo spremno za fizičku aktivnost.
Zaključak Redovita tjelesna aktivnost, osobito kardiovaskularne vježbe, može uvelike poboljšati zdravlje srca i opću dobrobit. Ključno je, međutim, obratiti pozornost na svoje tijelo i modificirati intenzitet vježbanja prema dobi i razini kondicije. Prema riječima kardiologa Otaševića, prije intenzivnih aktivnosti neophodno je pratiti otkucaje srca i potražiti savjet stručnjaka. Čineći to, možete promicati sigurnu i zdravu tjelovježbu dok minimalizirate zdravstvene rizike.
